Glavna uloga potrošača je da šuti i kupuje. Poput programiranog Lemminga koji slijepo slijedi zadane parametre suvremenog kapitalizma, makar i do same provalije, potrošačeva je uloga da bude pouzdanom maticom u mašini tržišnog gospodarstva; da zarađuje i troši, a ne da postavlja pitanja ili da razumije strukturu labirinta kojim baulja.

Pravilo vrijedi za sve aspekte gospodarskog življenja – od razumijevanja napadnog i subliminalnog marketinga te razorne moći neuromarketinških eksperimenata pa sve do samih pravila proizvodnje, u koje se ubraja i 'planirano zastarijevanje', pojam poznat svakome s iole proširenijim znanjem o temeljima tržišne utakmice, ali istodobno i posve nepoznat većini onih koji su u toj utakmici igrači i publika, a nikada menadžment koji najmasnije zarađuje na njihovoj bizarnoj interakciji.

Pa ako ste se ikada pitali zašto kompjutori, mobiteli, printeri i žarulje koje kupujete imaju tako iracionalno kratak vijek trajanja, norveški TV dokumentarac 'Zavjera oko žarulje', prikazan na ZagrebDoxu u sklopu programa Stanje stvari pokazat će vam kakvo je stanje stvari, ali i koji je uzrok tog stanja. Odličnim prekopavanjem po danas javnim dokumentima krojača buma industrijske proizvodnje 20. stoljeća te razgovorima sa stručnjacima, 'Zavjera oko žarulje' definira pojam 'planiranog zastarijevanja' i temeljito analizira njezinu povijest, ali i današnje učinke plana i programa koji je skrojen kako bi se udovoljilo prvom i glavnom zakonu tržišta: neprekinutom rastu i stalnoj igri ponude i potražnje.

'Postoji li doista žarulja koja nikad ne pregori, kako sićušni elektronički čip može 'ubiti' neki proizvod, zašto se milijuni kompjutora širom svijeta bacaju umjesto da se poprave, kako su dva njujorška umjetnika pomoću interneta produljila vijek trajanja milijuna iPoda', pitanja su na koja ćete dobiti odgovore, a na vama je da nakon toga dobro razmislite o moralnim, egzistencijalističkim i ekološkim posljedicama dijagnoze. Ili da nakon izlaska iz kina prošećete do prve trgovine u šoping-centru i nastavite tamo gdje ste stali.

Daleko od zakona tržišta, šopinga i žarulja, puno dublje u ljudskoj prošlosti, u svijet kamena i baklji smjestila se 'Spilja zaboravljenih snova', jedan od dvaju novih dokumentarnih uradaka legendarnog Wernera 'Majstora doxa' Herzoga, a koji je lani postao iznimno razvikan nakon što je postao prvi 3D film u njegovom opusu pa sada i prvi 3D naslov prikazan na ZagrebDoxu.

'Spilja zaboravljenih snova' dobar je, ali ne i više od toga, jer teško se oteti dojmu da je Herzog zgrabio priliku snimiti do 1994. zatrpanu i neotkrivenu francusku spilju Chauvet, prekrivenu crtežima paleolitskog čovjeka, a tek onda razmišljao što bi s tim snimkama. Iz tih nekoliko sati koje je proveo pred fascinantnim primjerima snage ljudske kreativnosti stare dvadesetak tisuća godina, izvukao je materijala za jedan moćni polusatni dokumentarac, dok je repetativno rastezanje na cjelovečernju formu ispalo... pa natezanje. Sada već pa klasičnim receptom spajanja impresivnih vizualija, meditativne filozofske naracije te intervjua s ekscentricima i stručnjacima, Herzog opasno ulazi u opasni teritorij ukucavanja očekivanih parametara u izlizanu formulu.
No opet, materijal je dovoljno fascinantan da mu se može oprostiti to što cjelina kao izvedba nije na istoj razini fascinacije, ali iako su slični Herzogovi izleti u svijet nepoznatog i od većine očiju skrivenog, poput nevjerojatnog 'Encounters at the End of the World', postavili visoke standarde, 'Spilja' jest koju stepenicu niže od remek-djela, ali i dalje film koji svakako valja pogledati.

Dok se Herzog pozabavio ljepotom svoje vrste, švedski redatelj Michael Krotkiewski potpisao je 'Devet prizora nasilja', film o drugoj, mračnoj, životinjskoj strani dualne prirode čovjeka. I to u savršenom polusatnom formatu, s eksperimentalnim pristupom snimanja ekstremnih krupnih planova pri čemu klasični 'talking head' dokumentarac zapravo postaje 'talking ear' ili 'talking eye'.

Ti dijelovi ljudske anatomije ne samo da garantiraju dio anonimnosti osobama u ispovjedaonici objektiva kamere, već fokusiraju pažnju na zvuk (ili u našem slučaju, na titl) tj. na svjedočanstva o osobnim sudjelovanjima u nerijetko monstruoznim nasilnim incidentima.

Bez komentara, odmaka ili cenzure – sve kako bi nas se što je snažnije moguće podsjetilo na to da baš onako kako je primitivni čovjek slikao moderne crteže po stijenama, moderni čovjek može biti daleko primitivniji od svojih predaka.

Ispovjedni dokumentarac Dane Budisavljević 'Nije ti život pjesma Havaja' dirljiva je i topla priča o autoričinu suočavanju s vlastitom obitelji koja teško prihvaća njezinu seksualnu orijentaciju, ali i obračun s vlastitim 'zlim duhovima'. Iako progovara o mučnim temama o kojima većina obitelji zauvijek šuti, obiteljskim tajnama i narušenim odnosima, film odiše dubokom emocionalnošću i nježnošću kojom autorica oslikava članove svoje obitelji, njihove složene karaktere i međusobne odnose prepune prijekora i ljubavi.

Redateljica nije ni sebe poštedjela kritike što filmu daje na dojmu iskrenosti i autentičnosti. Uspješno balansirajući između suza i smijeha, kroz priču o svom gay identitetu i položaju unutar obitelji, koji je svojevrsna refleksija položaja gay pojedinca unutar društva, Dana Budisavljević snimila je film koji progovara o delikatnim i kompleksnim obiteljskim odnosima općenito, s kojim se lako identificirati bili pripadnik neke manjine ili ne. Kroz ritual hranjenja koji obitelj, makar simbolički drži na okupu, raspliće se zasigurno najbolji domaći dokumentarac koji smo do sada vidjeli na ovogodišnjem festivalu.

Poljski dokumentarac 'Paparazzi' Piotra Bernasa zanimljiv je pogled u svijet jednog poljskog freelance fotografa koji dane provodi vrebajući slavne osobe tijekom njihovih svakodnevnih aktivnosti. Bernas otkriva fotografa kao usamljenog, nesretnog, izoliranog čovjeka koji ne zna
kako drukčije zaraditi za život i obitelj. Iz njega progovara glas nečiste savjesti, njegovo nezadovoljstvo poslom koji ga ne ispunjava i zbog kojega ga društvo ne prihvaća te se često nalazi u neugodnim, stresnim, a ponekad čak i opasnim situacijama.