Ne znam je li riječ o istinskoj želji za znanjem, urođenoj kompetitivnosti ili mentalitetu zbog kojega svi obožavamo sjediti pred televizorom i čuditi se koliko smo pametniji/gluplji od ljudi koji na njemu odgovaraju na pitanja, ali domaće je gledateljstvo, pogotovo ono na području Republike Hrvatske, oduvijek bilo fascinirano kvizovima. Televizija Zagreb ili današnji plemeniti prisavski HRT u njihovoj je proizvodnji pritom oduvijek bila izuzetno marljiva i uspješna, a striček Lazo Goluža neokrunjeni kralj žanra, premda bi tu i tamo pred gledateljske oči nagrnuo i pokoji kviz iz susjednih republičkih te pokrajinskih TV kuća.

Kvizovi su usto i jedan od televizijskih žanrova na kojima se možda najviše primijetila promjena u društvenim vrijednostima. Od starih vremena 'Kviskoteke', kada novčane nagrade nisu bile paramont, nego se slavila golema pamet radnog čovjeka te građana koji je uspijevao nadmudriti ostale iz emisije u emisiju pomalo smo prešli u televizijsko doba kapitalističkih kvizova gdje je znanje sekundarno, a slavi se novčani dobitak i sreća. Nismo – srećom – još zaglibili u stanje u kojem nam je najpopularniji kviz nešto poput američkog 'The Price is Right', u kojem dobitnici osvajaju nagrade ako znaju njihovu točnu cijenu u trgovinama, ali nismo ni daleko.

Trenutačno je kvizovska ponuda na domaćim televizijama svedena samo na novu licencnu megadosadu 'Sve u 7', u kojoj je doslovno jedini dobar element Tarik Filipović (ali emisiji ni on ne uspijeva pomoći jer, iako je kvizaška legenda novoga doba, nije čudotvorac), pa povodom tog čudnovatog pada kvalitete kvizovskog programa donosimo pregled deset kvizova koje smo voljeli u prošlosti

10. KOLO SREĆE

Jedan od prvih hrvatskih licencnih kvizova (originalni 'Wheel of Fortune' osmislio je Amerikanac Merv Griffin) emitirao se negdje od druge polovice devedesetih do 2002. godine te lansirao karijeru Tanje Tušek od hostese-okretačice slova do današnje voditeljice manje zapaženih emisija. 'Kolo sreće' pamtimo po tome što je bio jedan od prvih kvizova u kojemu je sreća bila mnogo važnija od znanja, po izlozima 1, 2 i 3 koji su, osim dijeljenja nagrada natjecateljima, potpirivali i potrošačku groznicu u gledatelja, ali i po tome što su svaki put u emisiji gostovali učenici neke škole, radnici nekog poduzeća, pripadnici kulturno-umjetničkih društava, ili bi se pak za omanji džeparac publiku popunjavalo nezaposlenima s burze. Da se danas ponovno uvede ta praksa, 'Kolo sreće' bi se vjerojatno moralo snimati na maksimirskom stadionu.

9. IZAZOV

Iako je na Prisavlju izdržao vrlo kratko, još jedan kviz koji je na domaće televizije stigao po licenci Merva Griffina bio je 'Izazov', u kojem je klasična kvizaška formula pitanja i odgovora okrenuta naglavačke, pa su natjecatelji morali iz ponuđenih odgovora prokljuviti pitanje. Premda je izvornik ovoga kviza, američki 'Jeopardy', bio toliko popularan da su elementi njegova stila ušli u popularnu kulturu i svakodnevni sleng, kod nas je ekipa na čelu s underground kvizaškom legendom, Joškom Lokasom, prilično brzo klonula. Šteta, jer je kviz svojim pitanjima iz različitih područja poput povijesti, književnosti, fizike i inih 'klasičnih' disciplina ipak unekoliko odskakao od licencnih igara na sreću koje naziv kviz nose samo zbog blage sličnosti s dalekim rođakom. Tužno je što čak ni na YouTubeu ne postoje isječci iz hrvatskog 'Izazova'.

8. NAJSLABIJA KARIKA

Kviz čija je najvažnija karika tobože zločesta voditeljica koja podbada natjecatelje k'o da su joj politički protivnici u Saboru izvorno je BBC-jev proizvod, a kod nas ga je, nakon kratke voditeljske karijere Nine Violić, slavnim učinila Daniela Trbović. Daniela je svoj posao, kao i većinu svojih televizijskih angažmana, činila sjajno, ali 'Karika' je svoju popularnost dosegla zbog urnebesnih pogrešaka koje su uslijed adrenalinskog tempa činili natjecatelji. Mnogi među nama još uvijek pamte grejtist šitove poput onoga u kojem je izvjesna natjecateljica izvalila da je otac Mickeyja Mousea – Šiljo, ili pak onoga koji je zacijelo razveselio sve, pa makar i površne poznavatelje fizike, u kojem je netko rečenicu: 'Chuck Yeager prvi je zrakoplovom letio brže od…' dovršio riječju: '…svjetlosti!'.

7. HUGO

Danska interaktivna TV igrica s malenim hajvanom koji surfa rijekama, skija po planinama i izvodi svakojake druge huncutarije skupljajući vreće i ostala blaga, da bi se na kraju susreo s vješticom Morganom koja mu kaže: 'Izaberi jedan broj, sigurno ćeš pogriješiti.' Domaći su klinci krajem devedesetih, kada je kviz-igrica emitirana na trećem programu HRT-a, potpuno poludjeli za Hugom, dobrim dijelom zbog izvrsne sinkronizacije (ne znam, doduše, bi li je Robert Pauletić odobrio), ali i zbog voditelja Kikija Ugrine i Ivane Plechinger.

6. MUZIČKI TOBOGAN

Dječji kviz iz osamdesetih nedjeljom je na ekrane dolazio iz studija Novi Sad, a vodio ga je legendarni Minja Subota. Mlađi čitatelji vjerojatno nemaju blage veze o čemu govorim, ali svi oni oko četrdesete sigurno će zajedno sa mnom znati otpjevati: 'Neko imitira nekog, kroz pesmu, muziku, stih, kao pravi pevači, a možda i bolje od njih.' Nešto slično 'Muzičkom toboganu' pokušao je devedesetih na HTV-u izvesti Siniša Cmrk s 'Turbo Limach Showom', i to mu je neko vrijeme čak i vrlo pristojno polazilo na rukom, ali za rukom mu je poletjela i pretjerano kolerična narav pa je i on, baš kao i Subotin 'Muzički tobogan', nakon nekog vremena nestao s ekrana.

5. BROJKE I SLOVA

Legendarni kviz 'Brojke i slova' krajem osamdesetih vodio je Ivan Hetrich, a još su ga poznatijim učinili profesori Klaić i Elezović, koji su – prvi jezično, a drugi matematički – provjeravali ono što bi natjecatelji sročili ili izračunali te im predlagali bolja rješenja. Kviz je bio toliko popularan da je kao parodija našao svoje mjesto u nezaboravnoj 'Top listi nadrealista'. Skeča u kojem su urnebesni Sarajlije parodirali zagrebački kviz sjećaju se čak i oni koji se u doba emitiranja 'Brojki i slova' nisu ni rodili.

4. 1 PROTIV 100
Prethodnik trenutačnog kvizaškog aduta HTV-a bio je otprilike stoput uzbudljiviji i zanimljiviji od 'Sve u 7' (od kojeg je, ruku na srce, stoput uzbudljivija i reklama za omekšivač) i ne moram vam ga podrobno opisivati jer ga se svi dobro sjećamo. Osim što je HTV nešto petljao po licencnim pravilima i smanjio sudjelovanje one stotine koja zajedno s natjecateljem odgovara na pitanja, kviz je bio sasvim dobar i nikome trijeznom nije posve jasno zašto je skinut s programa i zamijenjen ovom trenutačnom megadosadom.

3. MILIJUNAŠ

Kviz koji je Tarika Filipovića iz osrednjeg glumca pretvorio u majstora kvizaša te nacionalno voditeljsko dobro tik uz bok Oliveru Mlakaru i Ivanu Hetrichu, a po skromnome mišljenju autorice ovih redaka uzdigao ga i daleko iznad planetarnog popularnog i očajno iritantnog Regisa Philbina, koji je vodio američku varijantu kviza. O 'Milijunašu' svi znamo sve, isprepleten je s popularnom kulturom u svim zemljama u kojima se emitirao, a važna je okosnica i romana po kojem je snimljen Oscarom nagrađen film Dannyja Boylea. Rijetki pojedinci koji su u 'Milijunašima' diljem svijeta uspjeli osvojiti taj neuhvatljivi milijun kraće su vrijeme nakon pobjede slavljeni gotovo kao narodni heroji (logično, jer čitava premisa kviza počiva na ideji o 'američkom snu' ili preobrazbi nepoznatog građana N. N. u bogataša, a to je najromantičniji ideal kapitalizma koji svi sanjaju), a jedan od najpoznatijih bio je Amerikanac John Carpenter (nije u srodstvu s redateljem)…

2. UPITNIK
U moru licenci i pokušaja njihov prilagođavanja domaćem tržištu, 'Upitnik' strši kao jedna od rijetkih originalnih i iznimno uspješnih ideja. Autor i voditelj Joško Lokas nakon 'Upitnika' se okušao i u drugim formatima, svugdje neslavno propao, a 'Upitnika' se gledatelji i dan-danas sjećaju kao jednog od najboljih domaćih kvizova. Valjalo bi ga vratiti. I to bez popravaka, nadopuna i remikseva kojima su današnje televizije toliko iritantno sklone.

1.KVISKOTEKA

Legenda nad legendama. Započeta kao kviz koji je vodio Ivan Hetrich, poslije je postala kviz uz koji se neodvojivo vezalo ime Olivera Mlakara, ali i zapaženih natjecatelja, poput Radoslava Dodiga, koji je pogađao asocijacije čim bi se otvorilo polje A1, čovjeka fotografskog pamćenja Mirka Miočića i mlađahnog Roberta Pauletića prije nego što je razvio alergiju na zagrebački naglasak. 'Kviskoteka' je bila jedan od onih kvizova u kojima se slavilo znanje i inteligencija kao ni u jednom od gore spomenutih, jedan od onih kvizova u kojima su se kao nagrade dijelili tečajevi stranih jezika u inozemstvu i jedan od onih kvizova u čijoj su pripremi, osim legendarnog Laze Goluže, sudjelovali i ugledni sveučilišni profesori. Godine 2006. 'Kviskoteka' je doživjela novo izdanje na jednoj od komercijalnih televizija i iako je umnogome podsjećala na staro, proslavljeno izdanje TV Zagreb (uključujući i Roberta Pauletića kao pobjednika čitavog serijala), napadni sponzorsko-televizijski kapitalizam od nje je učinio hibrid koji se gledateljima više nije uspijevao toliko zavući pod kožu.