'U Hrvatskoj imamo zaista nevjerojatne talente, što potvrđuju exiti hrvatskih tvrtki i dokazuju da je moguće napraviti globalno relevantan proizvod, a to može samo dati vjetar u leđa svima drugima. Trebamo poboljšati hrvatski startup ekosustav na način da olakšamo njihovo pokretanje i poslovanje u Hrvatskoj te potaknemo angel investiranje poreznim olakšicama, za što se zalažemo već neko vrijeme', istaknula je Hajdi Ćenan ranije u razgovoru za tportal.

U novom velikom intervjuu otkrila nam kako je izgledao njezin karijerni put i kako se našla u IT industriji, zašto bi startup airt mogao biti 'sljedeća velika stvar' na tržištu te govorila o prvoj godini udruge Cro Startup i planovima u 2023.

Gdje ste odrasli i kako je izgledao vaš karijerni put?

Dijete sam iz Kaštela, Kaštel Kambelovca - da budem preciznija. Nakon završene 1. jezične gimnazije u Splitu, spletom okolnosti otišla sam studirati u Njemačku, i to na američki fakultet. Naime kao dijete (a ni dandanas, moram priznati) nisam znala što želim biti kad odrastem, jer moji su interesi na sve strane. Tako nisam znala ni što želim studirati, a opcije su varirale od jezika do matematike, od ekonomije do informatike… Na kraju sam završila na studiju međunarodnog biznisa u Heidelbergu zahvaljujući kombinaciji najstarije sestre koja se taman preselila u Njemačku i dala mi ideju da i ja dođem ondje, mojeg (još uvijek) nedovoljno dobrog njemačkog, pa zato studij na engleskom, i možda odlučujućeg faktora - stipendije koju sam dobila od fakulteta i pokrivala mi je školarinu.

Kako je fakultet bio po američkom principu skupljanja određenog broja ‘kredita’ potrebnih za diplomu, a ne po odslušanim godinama, diplomirala sam u tri godine, dva mjeseca prije 21. rođendana. Ostala sam još godinu dana nakon diplome u Njemačkoj, odradila dvije prakse i zaključila da to baš i nije zemlja u kojoj se dugoročno vidim, tako da sam, eto, malo zaobilaznim putem došla iz Dalmacije u Zagreb.

Skoro sam se zaposlila u KPMG-u jer sam za vrijeme faksa odradila ljetnu praksu kod njih (moguće je da sam čak bila njihov prvi praktikant ikad!) pa sam im se javila na povratku, ali me put ipak odveo u svijet medija te sam počela raditi u Europapress Holdingu (danas Hanza Media) kao pripravnica u odjelu marketinga (čitaj: odjelu prodaje oglasnog prostora). U EPH-u sam prošla više stepenica i pozicija, a zadnje su bile one izvršne direktorice marketinga te direktorice turističkog izdavaštva.

Karijeru ste gradili u marketingu i svijetu medija, a danas ste jedna od vodećih žena domaće IT scene. Kakav je bio prijelaz iz marketinga u IT, u kojim ste industrijama radili te koliko je marketing u IT-ju važan da bi 'glas' došao i do javnosti? Veseli li vas biti dio promjena u svijetu koje su mahom dio IT-ja?

U EPH-u sam upoznala Davora Runju jer smo angažirali agenciju DRAP da odradi neke projekte, prvo za časopis OK!, a zatim za vodič Dobri restorani. Nakon nekoliko godina prešla sam na ‘drugu stranu ograde’ i iz medija otišla u tu agenciju te smo radili kreativne digitalne kampanje za klijente, vodili njihove društvene mreže, ali i izrađivali web i mobilne aplikacije jer smo imali in-house tim programera. To je bio moj prvi pravi dodir sa svijetom IT-ja jer, iako smo bili full-service digitalna marketinška agencija, svaka kampanja imala je neki tehnološki pristup i prizvuk te je DRAP uvijek bio prvi u dovođenju nove tehnologije u svijet marketinga (pa tako i umjetne inteligencije, npr. u kampanjama za Kraš).

Samo ću reći da mi je prvih šest mjeseci bilo kao 'špansko selo'. Uletjela sam u svijet backenda i frontenda i mnogih drugih izraza koje nisam prije čula i većinom sam kimala glavom i pravila se da razumijem o čemu se govori, a istovremeno bjesomučno zapisivala i kasnije guglala sve te izraze. Sličan period dogodio mi se i nekoliko godina kasnije, kada se Davor počeo ozbiljno baviti umjetnom inteligencijom; često sam ga gledala kao tele u šarena vrata slušajući pojmove o kojima apsolutno nisam imala pojma. Međutim sve se može naučiti. OK, ja možda nikada neću ući duboko u materiju i postati programerka ili inženjerka jer, iskreno, to ni ne želim. Ali dovoljno sam naučila da razumijem tehnologiju, odnosno njezin utjecaj i primjenu, posebice u svijetu biznisa, i da je mogu, kako to volim reći, prevoditi na jezik ‘običnih’ ljudi.

U ovim procesima otkrila sam i koja je moja prava strast. Nije to neko posebno područje ili industrija ili tehnologija, već ti kontinuirani izazovi koji me stalno tjeraju da učim nešto novo. Možda zato ni ne znam što želim biti kad odrastem jer se stalno pojavljuje nešto novo, nešto zanimljivo, nešto što će me izbaciti iz zone komfora i natjerati da se razvijam.

A i veseli me spajanje svih tih različitih područja, povezivanje znanja i iskustava koja se skupe po putu. Recimo, marketing i PR su jako bitni za svaki biznis i na tome se treba raditi od početka. Mnogi startupi misle da im za to trebaju znatni budžeti i čekaju investicije da bi se počeli baviti promocijom svojih rješenja i biznisa, ali ovdje zaista vrijedi - što prije, to bolje. Osnivač(ic)e startupa mogu (i trebaju) razvijati osobni brend i koristiti sva dostupna sredstva, od društvenih mreža do kontakata i odnosa s medijima, da bi svijetu iznijeli ono čime se bave i tako ne samo došli do klijenata, već i do budućih djelatnika i djelatnica, jer je za dobrim (tech) talentima trenutno velika pomama.

Kako dočarati i laički približiti što je to airt, o kakvoj je tehnologiji riječ, u kojim je industrijama primjenjiv te što donosi gospodarstvu i društvu?

Davor i ja već duže vrijeme prezentiramo ono što radimo i razvijamo u airtu i kroz vlastite mreže i kanale. Neki detalji su se možda promijenili tijekom vremena – tako više nismo usmjereni samo na financijsku industriju jer smo po putu shvatili da je primjena našeg rješenja puno šira – ali u osnovi se cijelo vrijeme bavimo profiliranjem i predikcijom ponašanja krajnjih korisnika.

Vjerujem da bismo svi mi koji koristimo neki proizvod ili uslugu htjeli da ta firma prepoznaje baš naše potrebe, a ne da dobivamo generičke poruke i ponude. E pa mi smo inovirali tehnike dubokog učenja, odnosno arhitekture neuronskih mreža koje iz podataka o interakciji što ih krajnji kupac ima s nekim biznisom mogu puno bolje ‘zaključiti’ kojoj je osobi, što i u kojem trenutku zaista potrebno, ali i kako i kada joj je to najbolje prezentirati.

Na koje industrije primarno ciljate, ima li već zainteresiranih klijenata na popisu?

Inicijalno smo krenuli s financijskom industrijom jer je cijelo rješenje koje razvijamo nastalo iz suradnje s jednom od banaka. Međutim ubrzo smo shvatili da – što se podataka tiče – nisu bitne samo transakcije, već transakcijski tip podataka, a takvu vrstu podataka ima gotovo svaka kompanija koja ima krajnje korisnike i, naravno, prikuplja podatke o interakciji s njima.

Kada biznis puno bolje razumije ponašanje svojih krajnjih kupaca te prati i bolje predviđa kako se to ponašanje mijenja tijekom vremena (zbog internih ili eksternih utjecaja), i ti kupci su zadovoljniji iskustvom. S druge strane, na taj način i biznisi profitiraju, ne samo tim većim zadovoljstvom i posljedično većim prihodima, već i smanjenim troškovima jer se neki procesi – poput znatno boljeg targetiranja i prodajnih konverzija – mogu poprilično optimizirati.

Nakon nekoliko godina razvoja našeg rješenja u zatvorenoj beti s nekoliko klijenata, a u kojoj smo ga testirali i validirali sa svih strana, došli smo u fazu prave komercijalizacije. Kad kažem prave, pritom mislim na sklapanje licencnih ugovora s ponavljajućim (recurring) prihodima, a još uvijek nismo javno objavili o kojim se klijentima radi jer su integracije u tijeku.

Uz to, bavimo se prebacivanjem cjelokupnog rješenja na open-source kako bismo omogućili što većem broju tvrtki da relativno jednostavno isprobaju našu tehnologiju, bez davanja raznoraznih odobrenja i pristupa podacima. Već su sada, s potpuno besplatnom i permisivnom licencom, dostupni naši interni alati koje smo razvili da bismo sami sebi olakšali život, kao što su nbdev-mkdocs za generiranje dokumentacije i FastKafka za izradu streaming AI servisa. Nakon njih ćemo u open-source verziji, ali s dvojnom licencom, objaviti i core tehnologije (treniranje i predikcije s našim neuronskim mrežama, pretprocesiranje podataka i sl.), kao i samu platformu za orkestraciju svih naših core tehnologija, bilo u cloudu, bilo on-premise.

Što rješenje vašeg startupa izdvaja među onima drugih tvrtki, primjerice Googlea?

Upravo te naše neuronske mreže izdvajaju nas od drugih, i to na nekoliko razina. Velik smo trud utrošili na istraživanje i razvoj najboljih tehnika za obradu poslovnih podataka, pri čemu smo posebnu pozornost posvetili parametru – vremena. Naime vrijeme je jako bitno u svijetu biznisa, a situacija se na tržištu može okrenuti maltene preko noći. I tu ne mislim samo na kolosalne svjetske događaje, poput pandemije. Naše ponašanje se poprilično promijenilo, primjerice dolaskom Ubera i Bolta u Hrvatsku, bilo zbog prijevoza, bilo zbog dostave hrane. Ali tu su i sezonalosti; drukčije se ponašamo i imamo jedne potrebe tijekom zime, a druge tijekom ljeta. Isto tako radnim danom i vikendom. A onda postoje i trendovi koji se očituju kroz vrijeme; primjerice svake se godine povećava korištenje bezgotovinskih načina plaćanja.

To nas je dovelo do toga da smo doslovno inovirali arhitekture neuronskih mreža koje koristimo za poslovne podatke jer je upravo taj parametar vremena bitan, ali i istovremeno iznimno kompleksan za modeliranje. Međutim mi smo uspjeli u tome na vrlo jednostavan način, tako da smo za te naše mreže predali i prijave za patent. Jedan je još uvijek u procesu, a drugi nam je odobren u samo šest mjeseci od prijave i izdao nam ga je početkom ove godine američki patentni ured (USPTO).

Tim našim neuronskim mrežama trenutno ostvarujemo najbolje rezultate na svijetu u točnosti predikcija za čak šest javno dostupnih skupova podataka, pri čemu smo bolji i od IBM-a i od Googlea. Međutim možda još bitnije jest da tu točnost ostvarujemo koristeći čak 100 do 300 puta manje parametara od drugih, što strahovito utječe na smanjenje računalnih resursa (a time i struje) potrebnih za treniranje i izradu predikcija. Drugim riječima, ne samo da možemo biti znatno povoljniji od postojećih rješenja na tržištu, već čuvamo okoliš!

Što sad slijedi i kakvi su planovi i ciljevi s airtom? Kako točno funkcionira predstavljanje proizvoda na tržištu i koliki je njegov potencijal?

Prelaskom na open-source obraćamo se (i) developerskoj zajednici, kako kroz online kanale, tako i offline, putem meetupova i konferencija poput PyCon.DE i PyData u Berlinu, na kojoj ćemo sudjelovati ovog travnja. Uz to, ova godina posvećena je prikupljanju institucijskog kapitala; do sada smo imali podršku poslovnih anđela, ali s obzirom na to da smo ušli u fazu komercijalizacije i želimo se proširiti što je brže moguće, razgovaramo i s VC fondovima.

Naravno, sve to prati daljnji R&D jer razvoj tehnologije ne spava. Već sada radimo na novoj generaciji korištenja umjetne inteligencije u biznisu, odnosno tranziciji iz prediction-making u decision-making AI. Naime svaka predikcija povlači za sobom odluku, ali i svaka odluka ima utjecaj i posljedice na druge odluke. Trik je saznati kako optimizirati i automatizirati neke procese, poput komunikacije s krajnjim korisnicima u stvarnom vremenu, kako bi se maksimizirali ukupni rezultati (KPIs) svih tih odluka, a to je praktički nemoguće bez ove tehnologije.

Predsjednica ste Cro Startupa, prve krovne startup udruge, osnovane u ožujku prošle godine. Od pokretanja je prošlo godinu dana – kakva je bila prva godina, na čemu ste sve radili, koga sve okupili te je li u proteklih godinu dana startup scena ojačala? Radite li na mapiranju hrvatskog startup ekosustava?

Bolno smo (bili) svjesni toga da startup ekosustav u Hrvatskoj nije na razini i da se puno toga može poboljšati te smo zato pokrenuli udrugu Cro Startup. S druge strane, kada vodiš svoj startup, nemaš puno vremena ni za što drugo, tako da sam itekako ponosna na sve što smo do sada uspjeli ostvariti.

Uspjeli smo organizirati popriličan broj događanja, kako sami, tako u suradnji s udrugom CISEx, imamo redovne mjesečne meetupe na razne teme, pokrenuli smo i podcast Well f(o)unded, započeli repozitorij predložaka dokumenata koje startupi mogu koristiti, organizirali smo već i neke edukacije… a i u suradnji s KPMG-om napravili smo modele poreznih olakšica za anđele investitore i prvi korak prema njihovoj implementaciji, a to je uvrštavanje u Strategiju digitalne Hrvatske 2032.

Naravno, još je puno toga pred nama, uključujući mapiranje cijelog startup ekosustava jer trenutno uopće ne znamo koliko ih ukupno imamo u Hrvatskoj. To će biti veliki projekt, ali smatramo da je nužan. Ne samo da bismo mogli pokazati i dokazati rast i jačanje hrvatske startup scene, već i da sve većem broju zainteresiranih inozemnih investicijskih fondova možemo prezentirati sve inovativne projekte i za koje su industrije namijenjeni. Znamo da imamo nevjerojatno kvalitetne ljude i projekte, svjedočimo tome svaki dan, ali bitno je da se sazna za sve njih, a ne samo za nekolicinu.

Neizbježna je tema osnivačica i suosnivačica startupa i tvrtki, i u svijetu i kod nas. Koliko se danas žene potiče i ohrabruje da pokrenu nešto svoje? Koliko je istovremeno važno brinuti se o raznolikosti timova?

Raznolikost timova apsolutno je važna, ne samo za startupe, nego za sve kompanije. Brojna istraživanja već su odavno dokazala da tvrtke koje na čelu imaju osobe s različitim znanjima i iskustvima, pogledima na život i na rješavanje problema i sl. posluju bolje. Tu nema rasprave. Nažalost, to očito još nije norma čim još uvijek govorimo o tome. Žene (sada malo generaliziram) vole biti potpuno spremne i sigurne kada kreću u nešto, a svijet startupa je sve samo ne sigurnost. Dapače, prepun je rizika i sličan vlaku smrti u lunaparku, prepun strmih i uspona i padova. Uz to, još uvijek imamo poražavajuće statistike o postotku investicija u startupe koji imaju samo osnivačice, ali i mješovite timove. Kako bi se reklo, brojke nisu na našoj (ženskoj) strani.

Međutim to što je nešto iznimka ne znači da ne trebamo raditi na tome da postane pravilo. Već i u Hrvatskoj imamo primjere nevjerojatnih (su)osnivačica startupa, poput Matije Nakić iz Farseera, Nike Pintar iz Ani Biomea, Maje Krejči iz ZuluHooda… koje pokazuju da je ne samo moguće pokrenuti uspješan startup odavde, već da je to moguće i kad si žena, jer spol zaista, ali zaista nije presudan. Ono što jest bitno jest spremnost pokušati, kao i volja, strpljivost, upornost i istrajnost, što one dokazuju svojim primjerima i služe kao uzor svim djevojkama i ženama koje razmišljaju o pokretanju nečega. Kreiranje nečega ni iz čega je nevjerojatno putovanje i iskustvo koje nagrađuje; mislim da se treba zapitati što je najgore što se može dogoditi ako ideja ne uspije. Jer nije sramota ne uspjeti, sramota je jedino ako se ne nauči ništa iz toga. A osjećaj ‘što ako’ je, po meni, gori od neuspjelog pokušaja.

Tko je vaš (ženski) uzor?

Nemam jedan uzor i ne mogu reći da imam specifično ženski uzor. Uzori su mi sve osobe koje me potiču i motiviraju da budem bolja, od kojih mogu puno naučiti u danom trenutku, neovisno o kojem aspektu života se radi.

Koje ste planove i ciljeve zacrtali u ovoj godini?

Puno je i previše planova za premalo dana u godini. Šala je to koja čak nije daleko od istine, ali ljestvicu je uvijek bolje visoko nego nisko postaviti. Planove za airt već sam spomenula: investicije, izlazak na tržište, skaliranje, daljnji razvoj tehnologije, prijave za nove patente… puno lipih stvari.

Što se Cro Startupa tiče, nastavljamo okupljanje i jačanje zajednice te dijelimo znanja i iskustva, organiziramo meetupe, edukacije, snimamo nove epizode podcasta, povezujemo se sa svim dionicima startup ekosustava, guramo dalje porezne olakšice za poslovne anđele, radimo na pripremama za izradu startup monitora… puno lipih stvari i ovdje.

A privatno su mi planovi i ciljevi biti zdrava, sretna i okružena dragim ljudima. Više mi ne treba.