Nije novost da se kultna promatračnica, koja se od osnivanja 1992. do danas profilirala kao najplodnije mjesto na svijetu za otkriće malih tijela u Sunčevom sustavu (više od 1700 manjih planeta otkriveno je njihovim teleskopom od 40 cm) i postala važno mjesto ne samo na hrvatskoj, nego i na svjetskoj karti institucija za popularizaciju znanosti, našla u financijskim problemima. O tome su mediji, uključujući i tportal, pisali još prošle godine. No ono što brine je da ti problemi još uvijek nisu riješeni.

Dugogodišnji voditelj promatračnice, astronom Korado Korlević, 18. najproduktivniji otkrivač asteroida na svijetu (sam je otkrio gotovo tisuću asteroida, a dva kometa nose njegovo ime), kaže da se više i ne nada nekom oživljavanju projekta koji je odgojio generacije astronoma amatera i profesionalaca. Brojni entuzijasti koji su na njemu radili otišli su, a programi za turističke grupe ukinuti su jer nije bilo novca. Štoviše, ostao im je dug od oko 40.000 kuna, od čega je najviše utrošeno za održavanje velikog travnjaka na kojem su se okupljali, sjedili i ležali zvjezdoljupci za promatranja nebeskih spektakala kao što su kiše meteora. Projekt koji je, među ostalim, uključivao programe za obitelji i djecu te ljetni Astro fest, još su do 2013. financijski pomagale turističke zajednice Poreča i Tar-Vabrige, no od tada, sredstva su presušila.

Hrvatska funkcionira kao Grčka prije dva i pol milenija

Brojni mediji i ljubitelji astronomije pitali su se kako je moguće da u Istri, koja toliko zarađuje na turizmu, ne postoji interes za znanstveni turizam koji se u svijetu dokazao kao vrlo uspješan i unosan koncept.

Korlević smatra da je ključni problem u tome što Višnjan nema ni turističku zajednicu niti hotel te što naš sustav turizma ne djeluje organizirano, već stihijski i kratkovidno.

'Svaka turistička zajednica u Hrvatskoj brine se samo za projekte i prihode koje će ostvarivati na vlastitom teritoriju. Kao da smo u Grčkoj prije 2500 godina, podijeljenoj na puno polisa. Sve što se zbiva izvan granica nekog polisa, nikoga u polisu ne zanima', rekao je za tportal Korlević.

'Čini se da turističke zajednice Poreča, Rovinja i Umaga zapravo ne žele da se turisti maknu iz njihovih gradova, nego žele da troše novac isključivo kod njih. Oni će reći da je super to što postojimo, međutim, stječe se dojam da zapravo ne misle tako. Štoviše, čini se da im je u interesu da turisti ostanu i troše samo kod njih, da ne idu nigdje drugdje', pojasnio je naš astronom koji je nedavno imenovan za čelnika Zaklade Adris.

Milijunski gubitak

Korlević smatra da zbog ovakve situacije ne trpe samo promocija znanosti i bogatstvo istarske turističke ponude, već i gospodarstvo Višnjana i regije.

U boljim danima, prije 2013. godine, u promatračnicu je najviše gostiju dolazilo iz Poreča i Umaga, a najbrojniji su, osim Hrvata, bili Slovenci. No Umag se, kaže, koncentrirao uglavnom na tenis, a Poreč je odlučio da su im važnije barokne večeri, mada grad nema nikakvu baroknu tradiciju. Popularizacija znanosti, čini se, nikoga ne zanima, unatoč tome što u zvjezdarnicu iz cijeloga svijeta mailovima stižu upiti o ljetnim događanjima.

Zvjezdarnica je još prije par godina izvan sezone dnevno bilježila posjete oko stotinu ljudi. U jeku sezone u jednoj večeri, primjerice u noćima s kišom meteora Perzeida, znalo im je doći preko tisuću gostiju; ponekad je bilo gotovo nemoguće parkirati sve automobile.

'Procjenjujem da Višnjan godišnje izgubi više od milijun kuna jer su svi oni koji su posjećivali zvjezdarnicu za redovitih večernjih pauza, nakon gledanja Sunca i predavanja odlazili u obližnje restorane i kafiće na večeru i piće. Trenutno zvjezdarnica radi samo s organiziranim posjetima škola. Čak ni glavni teleskop više nije u funkciji jer od Ministarstva znanosti već dvije godine nismo dobili ni kune. Ni od Županije nismo dobili ništa jer je ona donijela odluku da nevladinim organizacijama neće davati sredstva najmanje prvih šest mjeseci u 2014.' ističe naš astronom.

Zvjezdarnica je prije dvije godine ušla u dug koji je morala riješiti, tako da su obustavili sve programe. Dug je nastao zato što su na sastanku na kojem su sudjelovali predstavnici više turističkih zajednica, dogovorili da se projekti u Višnjanu nastave, a gradovi će pokriti troškove, od kojih je najveći bio održavanje velikog travnjaka. Svaka od turističkih zajednica trebala je pokriti samo po par tisuća kuna, no to se nije dogodilo.

'Što da kažem kada naši turistički stratezi u jednoj večeri s novinarima pojedu onoliko koliko su nama skresali, zbog čega smo morali obustaviti programe. Morali smo otpustiti ljude. Sada još radimo samo za skupne posjete škola. Sedam godina razvijali smo suvremeni program kakve imaju slični svjetski projekti, s family-bondingom, koji sada više ne može zaživjeti. Mladići i djevojke koje smo školovali za astrovodiče, razišli su se po svijetu od Irske do Italije. No kome ja sve to govorim? Vi možete pisati o tome, ali kod nas nema nikoga tko bi to pročitao. Vaš portal ne čita nitko iz turističkih zajednica jer oni su iznad toga', rezigniran je Korlević.

Znanstveni turizam može biti interesantan!

U cijeloj ovoj priči tragično je to što zanimanje za znanstveno-popularizacijski turizam u Hrvatskoj zapravo postoji, samo nitko ne nalazi interesa da ulaže u Višnjan.

'U Hrvatskoj na obali trenutno imamo tri 'turističke zvjezdarnice'. Jedna je u Rijeci, druga u Splitu, a treća u Makarskoj. Kako im lokalne turističke zajednice daju novac, one su povukle i neka sredstva iz Ministarstva razvoja. Primjerice, Makarska je nedavno dobila 200.000 kuna samo za uređenje parka ispod zvjezdarnice. S druge strane, mi smo izgubili sve potpore, a ne možemo se natjecati ni za europske projekte jer i u njima lokalne zajednice moraju sudjelovati barem s udjelom od oko 20 posto. A kako sam već rekao, Višnjan nema svoju vlastitu turističku zajednicu', objasnio je Korlević.

Nazire li se ipak sretan kraj?

Kako priča ne bi imala samo jednu stranu, pokušali smo doznati što o svemu misle čelnici turističkih zajednica obližnjih destinacija na moru – Rovinja, Poreča i Umaga kao i one krovne - Istarske županije.

Direktorica TZ Umaga bila je na putovanju, a direktor TZ Poreča bio je u uredu, no nije imao vremena za još jedan u nizu razgovora s novinarima koji ih zovu zbog Višnjana.

Direktorica TZ Rovinja rekla nam je, pak, da oni nikada nisu imali ništa s financiranjem zvjezdarnice, ali da potpuno podržava projekt i cijeni Korlevića.

Spremnost za nešto više od šutnje ili usmene podrške, pokazao je ipak Denis Ivošević, direktor Turističke zajednice Istre.

On nam je rekao da 40.000 kuna, koliko je svojevremeno iznosio dug zvjezdarnice koji se spominjao po medijima, ne predstavlja nikakav problem.

'Ako je u pitanju samo 40.000 kuna, to se može brzo riješiti, no mislim da su u pitanju bila mnogo veća sredstva', objasnio je Ivošević najavivši da će odmah nazvati Korlevića da vidi o čemu je riječ i što se može napraviti.

Što je obećao, to je i učinio.

Nakon razgovora javio nam je dobru vijest, barem u zametku - da su dogovorili da će mu Korlević za desetak dana predstaviti svoje planove i proračune za mogući nastavak razvoja projekta.

'Korlević mi kaže da problem nije težak samo 40.000 kuna, da je toliko iznosio samo dug prije par godina. Potrebna su veća sredstva jer bi trebalo ponovno zaposliti neke ljude. No Turistička zajednica Istre je jako zainteresirana za projekt, čak i da on ide dalje, ne samo da se održava hladni pogon. Zamolio sam Korlevića da nam pošalje neke materijale i obećao da ću porazgovarati s nekim predstavnicima turističkih zajednica i da ćemo sigurno, ako se radi o nekom prihvatljivom iznosu, naći rješenje. Dakle, mi smo s naše strane jako zainteresirani za suradnju', poručio je Ivošević obećavši da će nam javiti čim dođe do nekog pozitivnog obrata.

Tko zna, možda ovo na kraju ipak ispadne neka od onih priča koje su dobile sretan kraj zahvaljujući zanimanju medija.