Vijeće Europske unije u utorak trebalo bi usvojiti odluku o osnivanju Europske granične i obalne straže, saznaje tportal iz diplomatskih izvora Europske komisije. Ona bi imala ovlasti intervenirati u državama članicama i kada one to ne traže, čime bi se po mišljenju nekih doveo u pitanje njihov suverenitet. Velike sile Francuska i Njemačka podržavaju davanje takvih ovlasti Komisiji dok bi drugi čelnici EU-a mogli izraziti svoju zabrinutost na samitu u četvrtak jer vjeruju da bi takvo rješenje preduboko ušlo u unutarnje nadležnosti zemalja članica. Ako odluka bude usvojena, Europska granična i obalna straža de facto bi zamijenila Frontex kao agenciju za čuvanje granica
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker često se pozivao na zaštitu vanjskih granica Unije za Europu bez unutrašnjih granica. Ovim prijedlogom, odnosno osnivanjem agencije službenog naziva European border and coast guard, s riječi bi se prešlo na djela. Europska granična i obalna straža bila bi tijelo 'osmišljeno tako da vodi računa o novim izazovima i političkoj realnosti s kojom se suočila Europa', a tiče se i migracija i unutrašnje sigurnosti. Kao što je poznato, Europska unija nalazi se pod snažnim pritiskom izbjeglica i migranata iz nestabilnih područja Azije i Afrike, posebno nakon rasplamsavanja rata u Siriji i pada režima Moamera Gadafija u Libiji.
Što znači prijedlog osnivanja Europske granične i obalne straže? Radilo bi se zapravo o novoj agenciji koja bi trebala raditi zajedno s nacionalnim vlastima odgovornima za obalnu stražu i upravljanje granicama, ali imala bi ovlasti rasporediti se u zemljama članicama po svojoj procjeni, i to bez traženja i/ili odobrenja članica.
Agencija se, tvrdi izvor tportala blizak Europskoj komisiji, a koji nije želio da ga imenujemo, uvodi zbog slabosti i ograničenja Frontexa vidljivih prilikom trenutačnog odgovora na konkretne situacije u izbjegličkoj krizi, a cilj joj je učinkovitije upravljanje granicama.
Naime, agencija Frontex nije imala svoje osoblje ni resurse neophodne za posao, stoga nije mogla ni upravljati graničnim operacijama, a nije imala ni mandat sudjelovati u operacijama spašavanja migranata.
Sve se ovo predviđa u mandatu nove agencije, tvrdi naš izvor iz Europske komisije. Što se tiče upravljanja granicama, one vanjske će konstantno biti pod nadzorom, a časnici (liaison officers) stavit će na raspolaganje zemljama članicama nakon procjene rizika na nekom od graničnih prijelaza.
Osoblje će se udvostručiti, a agencija će moći kupovati opremu i raspoređivati se prema potrebi, navodi naš diplomatski izvor iz Europske komisije. Na raspolaganje agenciji bit će stavljen tzv. hitni rezervni pool graničnih čuvara i pool tehničke opreme. Pravo intervencije znači, nakon što se utvrde nedostaci, da će agencija biti ovlaštena preporučiti zemlji članici korektivnu akciju (samo kad se procijeni visok rizik za funkcioniranje Schengena) te će moći intervenirati i u slučaju da zemlja članica ne zatraži to.
Nova je i puno jača njena uloga u procesu povrataka, što znači da će europski ured za povratak u sklopu Europske granične i obalne straže moći raspoređivati svoje intervencijske timove - što će se sastojati od pratnje i nadgledanja pod palicom specijalista - koji će raditi na učinkovitom vraćanju ilegalaca. Kreirat će se i zajednički europski putni dokumenti za povratak koji će na neki način osigurati njihovu prihvaćenost u trećim zemljama.
Agencija će igrati bitnu ulogu u prekograničnoj borbi protiv kriminala i terorizma pomoću procjena koje će izrađivati te procesuiranja osobnih podataka osoba osumnjičenih za terorizam.
Što će o svemu tome reći zemlje članice, saznat ćemo već ovaj tjedan.
