Sumnje novinara ugaslog 21. stoljeća da je njihov prikriveni vlasnik agencija Digitel potvrđene su dokumentima priloženim predstečajnoj nagodbi koju je oglašivačka tvrtka zatražila krajem travnja, pritisnuta s 98,7 milijuna kuna duga. Naime, u papirima koje je potpisao direktor i vlasnik tvrtke Digitel medijski servisi Aljoša Roksandić, tvrtka Miran dan u vlasništvu Marjana Jurleke, formalni izdavač 21. stoljeća, vodi se kao njihovo povezano društvo
Druga po veličini hrvatska marketinška agencija Digitel medijski servisi, u vlasništvu Aljoše Roksandića i Darija Vince, zatražila je predstečajnu nagodbu. Digitel drži 12-14 posto tržišta, od njega je veći samo Unex, no lani su mu prihodi pali za 15 posto (na i dalje visokih 138 milijuna kuna) i zapao je u insolventnost. Kao razlozi koji su doveli do teškoća u poslovanju navedeni su smanjenje budžeta za oglašavanje ključnih klijenta, gubitak ugovora s velikom pivovarom koju je strani vlasnik natjerao na promjenu agencije, te gubitak klijenata zbog vlasničkih pretumbacija. Nelikvidnost je negativno utjecala na avansne popuste koje mediji odobravaju agencijama, na marže i odnose s ključnim dobavljačima.
Opisujući svoje financijske muke, ističu kako imaju 61 milijun kuna problematičnih potraživanja koja će, čim ih provedu kao nenaplativa, narušiti bilancu, vlastiti kapital ući će duboko u negativni saldo, a visina obaveza 2,5 puta nadmašiti vrijednost imovine. 'Radi se o potraživanjima povezanih društava od kojih je u većina u financijskim problemima ili u procesu predstečajne nagodbe; naplata većeg dijela nije realna', stoji u financijskom izvješću objavljenom na stranicama Fine.
U tablici dužnika povezanih društava uz tvrtke u kojima je agencija i formalni vlasnik, npr. Digitel nekretnine, Digitel komunikacije, Ujedinjene produkcije, Digitel, Digitel ulaganja, Da! i D ulaganja, uvrštena je i tvrtka Miran dan od koje Digitel potražuje 4,8 milijuna kuna.
Činjenica da se tvrtka Miran dan nalazi u društvu povezanih poduzeća potvrđuje ono na što su već upozoravali novinari ugaslog 21. stoljeća: Digitel nije bio obični dobavljač oglasa, a vlasnik Digitela u redakciji se ponašao poput urednika, mijenjao naslove i određivao teme. Povezana društva, prema definiciji, mogu biti vezana kapitalom, dakle vlasnički, ili poduzetničkim ugovorima (ugovor o vođenju poslova ili ugovor o prijenosu dobiti) i imaju određen stupanj ovisnosti.
'Ne, tvrtka Digitel niti bilo koja tvrtka iz grupe nikad nije bila suvlasnik 21. stoljeća. Radi se o zlonamjernim lažima i podmetanjima', uzvraćao je na prozivke o prikrivenom vlasništvu Aljoša Roksandić. Njegovu je stranu držao i formalni izdavač Marjan Juleka iz tvrtke Miran dan, objašnjavajući da je Digitel za njih odradio samo promotivnu kampanju. Na kraju im je Digitel i blokirao račun, 21. stoljeće prestalo je izlaziti nakon samo dva mjeseca, a novinari kojima su ostale neisplaćene plaće prijavili su slučaj DORH-u i Poreznoj upravi.
Tvrtka Miran dan na kraju je završila u stečaju, a Digitel će preživjeti ako vjerovnici prihvate financijsko restrukturiranje. Naglašavaju da su, unatoč poslovnim teškoćama, uspjeli zadržati ključne klijente te da im, ako vjerovnici prihvate plan, slijedi svijetla budućnost.
No pitanje je hoće li im plan proći obzirom na maksimalističke zahtjeve. Od države traže da im oprosti 70 posto duga, što je najviši postotak koji je do sada otpisivan tvrtkama u predstečajnim nagodbama. Državi je Digitel doduše dužan tek 2,1 milijun kuna, a većina obaveza, čak 95,6 milijuna kuna, odnosi se na dobavljače koji su podijeljeni na strateške (60,6 milijuna kuna) i ostale. Od ovih potonjih traži otpis 70 posto duga, a strateške bi uključio u vlasništvo, ali tek nakon što i njima prvo otpiše 60 posto potraživanja. Od preostalog dijela potraživanja strateških dobavljača, trećina bi se pretvorila u kapital (12,1 milijun kuna), druga trećina reprogramirala bi se na sedam godina s jednogodišnjim počekom, a preostala potraživanja pretvorila bi se u mezzanine dug (kredit zamjenjiv u vlasnički udio).
Tako bi u vlasništvo tvrtke, ako prihvate plan, mogli ući Nova TV (koja ima 27,7 milijuna kuna potraživanja), RTL Hrvatska (22,9 milijuna kuna), Styrija grupa (četiri milijuna kuna), Europlakat (3,8 milijuna kuna) i EPH grupacija (dva milijuna kuna). No nije jasna konačna vlasnička struktura nakon usvajanja nagodbe, ne vidi se pod kojim bi uvjetima pretvarali potraživanja u kapital, niti je predviđen unos svježeg kapitala u ovu nelikvidnu tvrtku. Osim što bi TV kuće trebali nagovoriti da uđu u vlasništvo agencije, što bi im, ako vlasnički udjel prelazi 10 posto, predstavljalo zakonsku povredu, s dva ključna vjerovnika - tvrtkama Nova TV i RTL, pregovaraju o smanjenju obaveza za 14 milijuna kuna, vidljivo je iz plana. Digitel bi im zauzvrat prepustio neka prava za televizijsko prikazivanje i odustao od lanjskog godišnjeg rabata.
Dario Vince: Nisam vlasnik Digitela
Nakon objave teksta javio se Dario Vince koji objašnjava kako nije vlasnik Digitela niti povezanih tvrtki. Prema podacima iz sudskog registra većinski vlasnik tvrtke Digitel medijski servisi je Digitel grupa, u vlasništvu Darija Vince i D ulaganja (Aljoša Roksandić). No Vince upozorava na neažuriranost informacija:'Dario Vince nije suvlasnik Digitela niti povezanih tvrtki. U svibnju 2011. godine potpisao sam sa većinskim vlasnikom ugovor o put opciji i ustupanju svih vlasničkih prava, koji je postao djelatan i važeći u svibnju 2013. godine, te se od tada ne smatram suvlasnikom niti dijelova niti cjeline grupacije Digitel. NIsam upoznat sa stanjem ažuriranosti te činjenice od strane Digitela, povezanih društava ili trgovačkog suda, ali Vas ovdje upozoravam na činjenice koje sam u mogućnosti pravno dokumentirati. Dario Vince samostalni je vlasnik tvrtke Ring produkcija d.o.o. osnovane 2013. godine u Zagrebu, u kojoj je i zaposlen', izjavio je.
Ozren Kanceljak: Miran dan nije dio Digitel grupe
Reagirao je i Ozren Kanceljak, direktor Premise: 'Tvrtke Digitel, DMS, Premisa su bile uključene u projekt novine 21. Stoljeće i bile su u vezi s tom novinom – ali isključivo kao davatelj usluga; kreativna agencija, produkcija komunikacijskih alata i kampanja, obavljali poslove planiranja i zakupa medija te pr podrške. I na žalost, te usluge, u najvećem dijelu nisu nikada uspjele naplatiti, te velikim dijelom i čine debalans unutarnjeg poslovanja. To je i jedan od razloga zašto je pokrenut postupak predstečajne nagodbe za tvrtku Digitel Medijski servisi.'