Ministar je rekao kako uskoro na snagu stupaju zakoni koji će mlađe od 25 godina potpuno osloboditi poreza na dohodak, a one između 26 i 30 godina za 50 posto.

'Dakle mjera je to koja ima evidentno demografsku notu, ali ima i gospodarsku i socijalnu općenito. Također znate i sami da se diže neoporezivi dio, dakle osobni odbitak s 3800 na 4000 kuna za sve', najavio je Marić za HRT. Slijedi podizanje praga poreza na dobit.

'Ove godine, odnosno iduću godinu predložili smo podizanje praga za tu 12 posto stopu poreza na dobit na 7,5 milijuna kuna. Na neki način prejudiciramo i uvođenje eura, da to bude na milijun eura, što će značiti da će 93 posto poduzetnika u RH plaćati 12 posto stopu poreza na dobit', istaknuo je ministar.

'Nemojmo se fokusirati na pojedine segmente ovog ili onog dijela. Gledajmo cjelinu. Ako iz svega ovoga izvučemo zaključak nama ne treba samo adekvatna politika plaća, nego jedna temeljita prava reorganizacija državne i javne uprave', poručio je.

Kaže kako se vlada do sada bavila monetarnom i fiskalnom politikom i te su mjere davale određene rezultate, ali se sada fokus sve više treba preusmjeravati na strukturne reforme.

'Trebamo se voditi što je više moguće tržišnim principima, da se gledaju poslovne performanse, da se uvode indikatori, kojima možemo pratiti i trendove u samom poduzeću ali i usporedbu, ako nemamo u Hrvatskoj, onda ćemo gledati međunarodnu. Dakle sve su to stvari o kojima moramo voditi brigu. Mogućnosti proračuna u razvojnom smislu sada su u onom dijelu kapitalnih investicija financiranih iz EU fondova. Međutim veliki potencijal postoji u državnim poduzećima', ustvrdio je Marić.

'Pojam privatizacija među Hrvatima nikad nije bio popularan  zato što se evociraju samo negativne konotacije onoga iz prošlosti. Mi zaboravljamo pozitivne stvari toga. Imamo čitav niz pozitivnih primjera. Dat ću vam jedan dobar primjer - uzmite primjer brodogradilišta ili problematičnih poduzeća. Dakle do jučer, tema privatizacije je vrlo teško prihvatljiva. Međutim kad voda dođe do grla, počne ulaziti u grlo onda nam je sasvim normalno reći da nam je izlaz iz toga plan restrukturiranja i pronalazak strateškog partnera', rekao je.

Komentirajući činjenicu da svaki mjesec u 1. mirovinskom stupu nedostaje od 130 do 140 milijuna eura Marić je kazao kako je sve u sastavnicama proračuna. To je izazov - pomiriti nepomirljive stvari.

'Ne možete učiniti sve zadovoljnim, moja je zadaća učiniti sve nezadovoljnima', zaključio je.

'Vrlo često su nas učili da rast plaća treba pratiti rast produktivnosti. U realnom sektoru to se lakše može mjeriti. u državnoj i javnoj upravi je to teže, ali postoje parametri. Npr. rezultati državne mature i PISA testovi su pokazali da tu ima prostora za napredak.  Politika plaća treba bio sastavni dio ukupnog paketa, a ne samo taj dio. Drago mi je što su nakon štrajka učitelja i cijelog procesa, građani naučili kako se ta plaća formira i što su nam se svima otvorile oči', kazao je Marić govoreći o plaćama u javnom i državnom sektoru i nedavnom štrajku prosvjetnih radnika. Dodao je da su štrajkovi legitimno pravo svih, ali da je u ovom trenutku to otišlo predaleko. Zna li država koliko plaća sve one koje plaća?

'Registar zaposlenih u javnom sektoru i COP je veliki projekt. Vodi ga Fina. Obuhvaća osnovice, koeficijente i materijalna prava. Ali uvijek treba nešto više. Zato nam treba temeljita analiza za iskorak i reformska mjera da se sve to poboljša', rekao je Marić. S tim u vezi kazao je kako ni on nije puno više pametniji ni od nekih svojih prethodnika koji su sigurno imali posla sa sličnim temama. Ali i upitao: Zašto neke stvari nisu 'sređene' ranije.