ISTAKNUTI EKONOMIST

Preminuo Vladimir Stipetić, akademik s najduljim stažem

  • Autor: V. P. P./Hina
  • Zadnja izmjena 23.07.2017 13:53
  • Objavljeno 23.07.2017 u 13:53
Vladimir Stipetić (u sredini)
Vladimir Stipetić (u sredini) Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic/PIXSELL
Akademik Vladimir Stipetić, istaknuti hrvatski ekonomist i bivši rektor Sveučilišta u Zagrebu, umro je u nedjelju u Zagrebu u 90. godini života, javila je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU)

Rodio se 27. siječnja 1928. u Zagrebu gdje je 1951. završio Ekonomski fakultet i 1956. doktorirao. Postdoktorski studij završio je 1958. u Oxfordu. Radio je na Radio Zagrebu (1952.–1953.), u Ekonomskom institutu u Zagrebu (1953.–1955.), u Saveznom zavodu za privredno planiranje u Beogradu (1955.–1960.), na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu (1960.–1993.) i na Hotelijerskom fakultetu u Opatiji (1988.–1995.). Od 1967. do 1968. bio je gostujući profesor na Sveučilištima u SAD-u (Ames, Yale, Stanford), a predavao je i na mnogim europskima sveučilištima i institucijama.

Od 1986. do 1989. bio je rektor Sveučilišta u Zagrebu, a od 1971. do 1974. bio je  član Izvršnog vijeća Sabora SR Hrvatske te od 1974. do 1978. zastupnik u Saboru i Skupštini Jugoslavije. Bio je predsjednik Jugoslavenske nacionalne komisije za FAO od 1973. do 1982. te od 1978. do 1981. potpredsjednik Svjetskog prehrambenog savjeta UN-a i njegov stalni član od 1976. do 1985.

Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti bio je 56 godina. Za dopisnog člana izabran je 1961., a za redovitog člana 1973. Od 1978. do smrti bio je voditelj Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku i Zbirke Baltazara Bogišića u Cavtatu. Kao glavni i odgovorni urednik Anala Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku od 1978. do 2006. uredio je 26 knjiga.

Akademik Vladimir Stipetić bavio se istraživačkim radom na području ekonomske teorije i ekonomske politike, prvenstveno ekonomske poljoprivrede. Objavio je brojne knjige, od kojih je desetak prevedeno na strane jezike (uključujući japanski i kineski). Najznačajnije djelo mu je Dva stoljeća razvoja hrvatskoga gospodarstva (1820.-2005.) koje je Hrvatska akademija objavila 2012., a objavio je i knjige Kretanje i povijest hrvatske ekonomske misli, 1298-1847. (2001.) te  Povijesna demografija Hrvatske (2004., suautor akademik Nenad Vekarić). Zadnje djelo, Sport u vremenu globalizacije (sport i kapital) akademik Stipetić je objavio 2016. u suautorstvu s dr. sc. Damirom Škarom.

'Akademik Vladimir Stipetić bio je član HAZU s najdužim stažem, punih 56 godina.  Svojim djelom zadužio Hrvatsku akademiju i ekonomsku znanost, a svojim istraživanjima hrvatske ekonomske povijesti pridonio je boljem razumijevanju današnjeg ekonomskog stanja u Hrvatskoj', izjavio je povodom smrti akademika Stipetića predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusić.

Pratite nas na društvenim mrežama

Najbitnije od bitnog

Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti

tportal

Najbitnije od bitnog

Newsletter tportala donosi tjedni pregled najbitnijih vijesti

tportal
404 - tportal