USKOK je pokrenuo istragu protiv državljanina Austrije Georga (Đure) Gavrilovića (rođen 1940. godine) zbog sumnje da je ranih devedesetih godina prošlog stoljeća profitirao na ratnim uvjetima u Hrvatskoj. USKOK sumnja da mu je u tome pomogao tadašnji ministar financija Jozo Martinović koji je preminuo. Gavrilovića terete za počinjenje kaznenih djela zlouporabe položaja i ovlasti te poticanja na zlouporabu položaja i ovlasti u vezi Zakona o nezastarijevanju kaznenih djela ratnog profiterstva i kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije
'Osnovano se sumnja da se okrivljenik Georg Gavrilović, od 11. studenoga 1991. do kraja listopada 1992. u Zagrebu, koristeći za vrijeme Domovinskog rata otežano funkcioniranje državnih tijela, u nakani da se na štetu Hrvatske značajno nepripadno materijalno okoristi stjecanjem više trgovačkih društava u stečaju ukupne knjigovodstvene vrijednosti od gotovo 68 milijuna DEM, sukladno Ugovoru od prodaji društava u stečaju od 11. studenoga 1991. obvezao platiti 3,3 milijuna DEM u roku od 90 dana, iako za to plaćanje nije imao novčanih sredstava niti ih je namjeravao osigurati iz privatne imovine', piše u priopćenju USKOK-a.
Iako nije uplatio navedeni iznos, G. Gavrilović je 22. studenoga 1991. ishodio promjenu osnivača, djelatnosti i imena tvrtke trgovačkog društva Gavrilović mesna industrija d.o.o., upisavši se pri tom kao osnivač i direktor novog trgovačkog društva kojemu je istog dana izvršio pripajanje trgovačkih društava u stečaju.
Potom je, znajući da se na inozemnom računu jedne osobe nalaze novčana sredstva namijenjena za potrebe obrane Hrvatske tijekom Domovinskog rata, od tadašnjeg ministra financija Joze Martinovića, koji je bio ovlašten za raspolaganje novčanim sredstvima namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu Hrvatske, zatražio da toj osobi naloži da u njegovu korist uplati dva milijuna DEM, što je ministar financija Martinović, u cilju da mu omogući pribavljanje znatne nepripadne dobiti, 1. ožujka 1992. i učinio, tvrdi USKOK.
'Nakon što je na inozemni račun Gavrilovića početkom ožujka 1992. godine uplaćen navedeni iznos, tim novcem je okrivljenik, uz dodatno ishođenje kredita na temelju zaloga imovine trgovačkih društava u stečaju, prema uputi Trgovačkog suda u Zagrebu od 3. ožujka 1992. uplatio iznos iz Ugovora o kupovini na račun jednog inozemnog trgovačkog društva', sumnja USKOK.
Zatim je Gavrilović, tijekom listopada 1992., u nakani da se znatno nepripadno materijalno okoristi neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkih društava, koristeći pritom činjenicu da je zbog ratnog stanja u Hrvatskoj bila otežana kontrola zakonitosti poslovanja pravnih osoba, s jednom osobom dogovorio prodaju poslovnog prostora u Zagrebu za najmanje 500 tisuća DEM.
'U cilju prikrivanja da je dio kupovine društava u stečaju isplatio državnim novcem namijenjenim za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu Hrvatske, okrivljenik je, sukladno dogovoru s ministrom financija, kupcu poslovnog prostora naložio da navedeni iznos ne uplaćuje na račun društva, što je trebao učiniti, već na posebni račun koji je bio otvoren za podmirenje obveza Hrvatske za nabavu oružja i opreme potrebne za obranu, što je kupac poslovnog prostora i učinio', tvrdi USKOK.
Na opisani način Gavrilović je, novcem države i neosnovanim izuzimanjem imovine trgovačkog društva, stekao nepripadnu imovinsku korist od najmanje dva milijuna DEM, odnosno od najmanje 7,8 milijuna kuna.
356592, 355667, 355570, 350214
