Kraj vikenda rijetko je kome ugodan, a nedjelja, 19. listopada 2014 jedan je od onih dana koji ostaju u kolektivnom pamćenju, tako da znate gdje ste i s kime bili kad se pronijela vijest da je uhićen Milan Bandić. Dvije godine kasnije, međutim, pitanje je tko bi među građanima, a možda i šire, znao reći u kojem je stadiju taj slučaj, da ne spominjemo druge za koje se pokušava teretiti nesuđenog premijera.

Podsjetimo, samom USKOK-u je trebalo nešto više od godinu dana za podizanje optužnice u kojoj se na više od 400 stranica i više od 4.000 dokumenata u prilogu, zagrebačkog gradonačelnika i još 15 osoba tereti za niz kaznenih djela kojima su pronevjerili više milijuna eura. Riječ je o izvršenju više kaznenih djela zlouporabe položaja i utaje poreza, ali i nekih konkretnih kaznenih djela koja se tiču samog Bandića kao što su sprječavanje dokazivanja i poticanje na lažno svjedočenje, odnosno davanje lažnog iskaza te kazneno djelo krivotvorenja isprave.

Kao što smo već pisali, Bandića i suradnike tereti se da su pogodovali tvrtki CIOS Petra Pripuza oko zbrinjavanja otpada i tako oštetili Grad za dva milijuna kuna, kao i da su mijenjali dobro i vrlo vrijedno gradsko zemljište za loše privatno zemljište s tvrtkom Bramgrad i tu oštetili Grad za 20 milijuna kuna.

Također, tereti ih se da su neplaćanjem poreza za donacije u Bandićevoj predsjedničkoj kampanji 2009. na 2010. godinu oštetili gradski i državni proračun za 3,7 milijuna kuna i da je Bandić preko veze zapošljavao osobe bliske Pripuzu na vrlo visokim i odgovornim mjestima u Gradskoj upravi, ali i da je lagao u istrazi i tjerao druge da lažu kako njegove umjetnine zapravo nisu njegove, da spomenemo tek neka kaznena djela.

Uz Bandića, od petnaestorice suoptuženika navedena su dvojica poduzetnika kojima se navodno pogodovalo, a riječ je o vlasniku CIOS-a Petru Pripuzu i vlasniku Bramgrada Branku Mihaljeviću. Što se tiče Gradske uprave, osim Bandića tu su bivši predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić i gradonačelnikov savjetnik Željko Horvat, direktor ZET-a Ivan Tolić, direktor Službe za nabavu Zagrebačkog holdinga Ivan Markušić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum, pročelnik Bandićeva ureda Miro Laco, glavni tajnik Zagrebačkog športskog saveza Zdenko Antunović, Dragutin Kosić i direktor Plinare Ante Dodig

Već tradicionalno, našlo se nemali broj onih koji su nastojali ukazivati na tajming najprije uhićenja, a potom i podizanja optužnice, tvrdeći da je 'sve to zbog politike', dok su pojedini novinari upozoravali na (ne)ozbiljnost optužnice u kojoj se našlo svega – od ozbiljnih pronevjera u zamjenama zemljišta do 'sitnih' zlouporaba službenih automobila. U svakom slučaju, sve je optužbe trebalo dobro garnirati dokazima da optužnica, napokon podignuta u prosincu prošle godine, ne bi 'pala'.

Proljetos je Sudsko vijeće zagrebačkog Županijskog suda odlučivalo o osnovanosti optužnice, no na prijedlog obrane kao nezakonite je izdvojilo sve tajno snimljene telefonske razgovore i SMS poruke iz istrage u aferi Agram, smatrajući da pri izdavanju naloga za tajno praćenje nije sve napravljeno sukladno praksi Europskog suda za ljudska prava. No s obzirom na to da nije prihvatilo i zahtjev obrane da se iz spisa kao nezakonite izdvoji iskaze svjedoka koji su ispitani u USKOK-u bez nazočnosti odvjetnika, nezadovoljni su ostali ne samo USKOK, nego i obrana, zbog čega imaju pravo žalbe Vrhovnom sudu, koji tek mora potvrditi ili odbaciti odluku o zakonitosti dokaza.

Također, optužno vijeće je odlučilo i da se spis u odnosu na jednog od optuženika Dragutina Kosića razdvoji jer je on odlučio priznati krivnju i nagoditi se s USKOK-om, koji je potom po nagodbi osuđen na 10 mjeseci uz rok kušnje od dvije godine.

Što se tiče samog Bandića, valja još jednom podsjetiti da je istraga protiv njega u međuvremenu proširena nakon što je Vida Demarin, predsjednica Upravnog vijeća Zagrebačke zaklade za pomoć osobama oboljelim od cerebrovaskularnih bolesti, istražiteljima kazala da ju je Bandić u nekoliko navrata nagovarao da promijeni iskaz i potpiše dokument neistinita sadržaja uz antidatiranje. Gradonačelnik je tada bio opet završio iza rešetaka.

Naime, u ožujku 2015. je vraćen u istražni zatvor iz kojega je izašao u travnju 2015. uz jamčevinu od 15 milijuna kuna, koje mu je navodno posudio odvjetnik Marijan Hanžeković, ali i zabranu kontaktiranja sa svjedocima te nemogućnost obnašanja gradonačelničke dužnosti.

Grad je za to vrijeme vodila jedna od njegovih zamjenica Sandra Švaljek, no kad se 'odmetnula' od njega i odlučila promijeniti upravu Zagrebačkog holdinga, Bandić ju je krajem ožujka prošle godine 'razvlastio' iz istražnog zatvora u Remetincu te joj povukao punomoć i dao je svojoj drugoj zamjenici Vesni Kusin, ovlastivši je za obavljanje dužnosti gradonačelnika.

No uskoro se i sam vratio u sedlo jer ga je Ustavni sud u travnju prošle godine pustio na slobodu i dopustio mu da obavlja dužnost gradonačelnika, što Bandić zdušno obavlja do dana današnjeg. 'Gradonačelnik' Hrvatske u međuvremenu nije postao, ali maraton za prvog čovjeka Zagreba i dalje trči bez prestanka, a hoće li i kad afera Agram ući i u finiš, još se čeka.