Predsjednik Republike Ivo Josipović smatra da se može dokazati da donacija Roberta Ježića, nedavno uhićenog vlasnika Diokija i Novog lista, za njegovu predsjedničku izbornu kampanju u visini 200 tisuća kuna nije u vezi s Ježićevim kriminalnim radnjama, a ako bi se dokazalo suprotno, da spreman je vratiti donirani novac
'Lako se može dokazati da ta donacija nije imala nikakve veze s Ježićevim kriminalnim radnjama. Ako se dokaže suprotno, spreman sam vratiti taj novac', poručio je Josipović u emisiji Hrvatskog radija 'S predsjednikom uz kavu'.
Dodao je i da je Ježić bio ugledan gospodarstvenik te da nije bilo nikakve sumnje u njegov rad. 'S te strane, savjest mi je mirna', rekao je Josipović, dodavši da bi povrat toga novca imao smisla samo kad bi se dokazala uzročna veza između te donacije i Ježićevih kriminalnih aktivnosti.
Predsjednik je komentirao i nastojanje Vlade da zadrži većinski paket Ininih dionica, istaknuvši da bi 'Hrvatska trebala zadržati svoj položaj u Ini'. 'MOL-ov pokušaj otkupa Ininih dionica u skladu je sa zakonom i u tom smislu nema se što prigovoriti', kaže predsjednik koji ističe i da bi Vlada trebala uložiti sav napor i 2,5 milijardi kuna kako bi zadržala većinski paket dionica i strateški interes u Ini.
Govoreći o povećanju broja hrvatskih vojnika za misiju u Afganistanu, istaknuo je da je taj broj vojnika 'sukladan proporciji koju RH ima u NATO-u'. 'Naši vojnici su instruktori, izvan borbenih djelovanja u toj zemlji', rekao je predsjednik, odgovarajući na upit izlaže li se Hrvatska time povećanim rizicima od terorističkih napada.
'Ulaskom u NATO sustav preuzeli smo i rizike i zadaće koje moramo poštivati', rekao je Josipović. Opasnosti od terorističkih napada, poput onoga koji se dogodio u Stockholmu, kod nas su, smatra, minimalne.
Josipović se na kraju osvrnuo i na proteklu godinu za koju kaže da su je unutarnjem političkom planu obilježili borba protiv korupcije i organiziranog kriminala te gospodarska kriza koju 'još uvijek ne uspijevamo riješiti'. Na vanjskopolitičkom planu, uz napredak u pregovorima s EU-om, izdvojio je 'zatopljenje u regiji'.
Za iduću godinu, pak, predviđa pooštrenje gospodarskih mjera koje bi nam trebale, kaže, donijeti veći porast od planiranih 1,5 posto BDP-a. Na vanjskopolitičkom planu očekuje završetak pregovora s EU-om i zatvaranje 'otvorenih pitanja u regiji'.