Prema podacima Grada Poreča, odnosno Upravnog odjela za gospodarstvo u čijoj nadležnosti je evidencija prihoda i rashoda vezanih za 'porečku ljepoticu', najveći dio troškova – gotovo milijun kuna, odnosi se na komunalne usluge (434.300 kuna) i utrošenu električnu energiju (525.087 kuna). U specifikaciji troškova, značajna stavka su i premije osiguranja koje iznose 201.342 kuna, a usluge tekućeg i investicijskog održavanja iznose 151.228 kuna.

No kako su specificirani troškovi zaključno sa 30. studenim, prošlogodišnji rashod zapravo je za stotinjak tisuća kuna veći odnosno iznosi oko 1,4 milijuna kuna jer su na naplatu stigli i računi za prosinac.

Kako kaže Franko Buda iz Zajednice športskih udruga Grada Poreča, koja upravlja dvoranom, kapacitet je dvorane 3.800 mjesta, no Poreč bi trebao imati jako dobar marketing da privuče posjetitelje izvan Istre da se taj kapacitet popuni.

Dvorana je non-stop u pogonu, a najam je uglavnom besplatan

Naime, dosadašnje 'komercijalne' manifestacije i koncerte posjeti dvije i pol do tri tisuće ljudi, i to ako su vrhunski izvođači, a to je na granici rentabilnosti, kazao je Buda.

No gotovo neznatan prihod u usporedbi s enormnim troškovima začuđuje s obzirom na to da su u dvorani održane brojne renomirane i izuzetno popularne manifestacije poput Vinistre, no kvaka je u tome što je Grad Poreč većini značajnijih manifestacija i humanitarnih koncerata pokrovitelj, a to znači da nije naplaćena ni kuna najamnine.

Unutar Športske zajednice Grada Poreča djeluje 27 klubova pa je tako dvorana u pogonu od osam sati do 22 sata uvečer. Zbog školskih praznika, Žatika je trenutačno zatvorena kako bi se ipak nešto 'prišparalo' na enormnim troškovima grijanja, pa je djelatnost sportskih klubova privremeno prebačena u staru dvoranu Veli Jože.

Gradnja i opremanje dvorane pod sumnjom

Gradnju dvorane vodilo je gradsko poduzeće Parentium. Prvotno je bilo planirano da će stajati oko 60 milijuna kuna, no u konačnici je stajala duplo odnosno 121 milijun kuna, za što su podignuta dva kredita. Gradnja dvorane trebala se financirati prodajom zemljišta na Facinki, koje je tad bilo u vlasništvu Hrvatskog fonda za privatizaciju.

Vrijednost zemljišta procijenjena je na 12,7 milijuna kuna, no Grad nije prošao na natječaju budući da je ponudio najnižu cijenu. Nakon peripetija i poništenog natječaja, Grad Poreč ipak je uredbom Vlade dobio 237 tisuća kvadrata zemljišta na Facinki na poklon s tim da se novcem od prodaje zemljišta realiziraju kapitalni gradski projekti, među kojima i sportska dvorana Žatika.

Facinka se spominjala u aferi Maestro, a navodni mutni poslovi oko gradnje i opremanja dvorane spominju se i u posljednjoj anonimnoj kaznenoj prijavi protiv porečkog političkog vrha.