S obzirom da je riječ o radnom dokumentu, provode se javne rasprave, a na onoj danas održanoj u Kući ljudskih prava o izmjenama KZ-a vezanima za nasilje u obitelji te seksualne i delikte prema djeci razgovarali su predstavnici državnih ustanova, nevladinih udruga i civilnog društva.

Među najzahtjevnijim područjima koje je potrebno izmijeniti upravo je ono koje se odnosi na seksualne delikte, kazala je voditeljica radne skupine, profesorica Ksenija Turković, ali i istaknula da smatra nužnim napraviti pomak u glavama i u cijelom društvu da je svako nasilje kazneno djelo. Kao jednu od najvažnijih izmjena navela je da je u slučaju silovanja osnovna izmjena to što za postojanje tog djela ili izjednačene radnje više neće biti nužno da je upotrijebljena sila ili prijetnja, nego će biti dovoljno da je žrtva rekla da ne želi spolni čin.

Kako je upozorila sutkinja Vrhovnog suda Ana Garačić, dosad se u pravilu tražilo da je žrtva pružala aktivan fizički otpor, a odsad bi trebalo biti lakše procesuiranje svih mogućih situacija silovanja, pa i onih kad je žrtva nasilnog spolnog čina muškarac ili kad je riječ o spolnom nasilju koje ne uključuje spolne organe. Drugim riječima, više se ne bi trebalo događati da netko ustvrdi kako je guranje prsta u anus žrtve radi zadovoljenja seksualne pohote isto što i rukovanje.

Nadalje, kao silovanje će biti tretirano i navođenje bez pristanka na spolni odnos s trećom osobom, što je dosad bilo smatrano svodništvom. Također, cijeli naziv kaznene glave koja se bavi seksualnim nasiljem bit će iz 'Djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa' promijenjen u 'Kaznena djela protiv spolne slobode'.

VEĆA ZAKONSKA ZAŠTITA ŽRTAVA

Turković i Garačić posebno su istaknule da su pri određivanju većine kaznenih djela u obzir uzeta sva rješenja koja propisuju međunarodne konvencije da bi hrvatsko kazneno zakonodavstvo bilo prilagođeno novom vremenu. U tom smislu, uvažena je Konvencija Vijeća Europe o borbi protiv nasilja nad ženama i kućnog nasilja, kao i odluka Europskog suda za ljudska prava u slučaju Maresti protiv Hrvatske 'ne bis in idem'.

Upravo zbog toga što se ne može suditi dvaput za isto djelo, pažljivo treba odvagnuti što staviti u prekršajno, a što u kazneno gonjenje, pogotovo stoga što, kako je istaknula Garačić, žrtve nasilja dosad nisu bile dovoljno zakonski zaštićene jer su se pojedini slučajevi kažnjavali prekršajno, a drugi kazneno, no to se više neće događati.

Pritom je pohvalila suce prekršajnih sudova koji su se u tim predmetima ipak snašli, premda je i tu bilo problematičnih odluka, bolje od kolega na kaznenim sudovima, i to zahvaljujući instrumentima koje su imali, a to je potkrijepila i brojkama, navevši da su u 2005. donesene 7482 presude za nasilje, a u pretprošloj godini 11.542.

Ubuduće će nasilje u obitelji biti teže kažnjavano u smislu da će muškarac ili žena koji zlostavljaju i ubiju suprugu ili supruga za to ubojstvo biti teže kažnjeni nego za 'obično', a s druge bi strane ubojstvo koje je izazvano dugotrajnom patnjom i zlostavljanjem moglo biti kažnjavano blaže.

U svakom slučaju, sve su to zasad prijedlozi, a pravobraniteljica za djecu Mila Jelavić predlaže pomicanje dobne granice za stupanje u spolne odnose. Naime, u Hrvatskoj je to 14 godina, no Jelavić, a i ostali sudionici smatraju da bi granica ipak trebala biti barem 15 ili 16 godina. Navela je i podatak iz istraživanja na zagrebačkim srednjoškolcima koje je radio njezin ured, a prema kojemu je njih 93 posto odgovorilo kako smatra da je 14 ipak prenisko te da je prava dobna granica 16 godina.

Što se tiče prakse ostalih zemalja, u Nizozemskoj je ta granica čak 12, dok je u većini zemalja ipak 15 ili 16 godina. Novost je i dekriminalizacija spolnog odnosa između dvoje djece, odnosno osoba mlađih od 18 godina, ali tako da je riječ o odnosu relativnih vršnjaka, što znači da razlika nije veća od četiri godine.

Kad je riječ o seksualnim deliktima na štetu djece, pozdravljeno je što će oni biti preciznije opisani i obuhvatit će se sve oblike zlouporabe djece, od neposrednog uvlačenja u spolni čin do toga da ih se mami, vrbuje ili potiče na bilo kakvu aktivnost koja bi služila zadovoljenju spolne pohote i iskorištavanju za pornografske predstave.

U svakom slučaju, sudionici su se složili da izmjene idu u dobrom smjeru, ali i da još uvijek ima mnogo prostora za napredak, a pred zakonodavcima je zaista velik posao jer, kako su istaknule Turković i Garačić, nakon izmjene Kaznenog, trebat će zbog usklađivanja izmijeniti još 500-tinjak zakona.