Trećina stanovništva u zemljama u razvoju nema pristupa vodi iz vodovoda, ali upravo tamo urbana populacija raste po pet milijuna godišnje. U samo dvadesetak godina, od 1990, broj ljudi koji se napajaju u

gradskim vodovodima udvostručio se – sa 259 na 493 milijuna. Ovakve podatke UN je objavio početkom skupa u Cape Townu kako bi razbuktao raspravu.

Prema istraživanju agencije UN-Habitat 'Stanje svjetskih gradova 2010 – 2011.' porast broja stanovnika u cijelosti će se odvijati u gradovima. Prema tome, do 2050. godine svjetska gradska populacija udvostručit će se sa 3,3 milijarde iz 2007. na 6,4 milijardi ljudi 2050. godine.

U Hrvatskoj vodoopskrba je vrlo razvijena. Prosječna opskrbljenost javnim vodoopskrbnim sustavima 2006. godine iznosila je 80 posto, odnosno vodovodima se koristilo oko 3,62 milijuna hrvatskih građana, navodi naša Strategija upravljanja vodama. Problemi se nalaze negdje dalje, a USKOK ih se prihvatio taman prilikom tematskog svjetskog dana.

Direktor Hrvatskih voda, HSS-ovac Jadranko Husarić na udaru je istrage USKOK-a jer se sumnja da je na safari u Namibiju otišao na teret tvrtke Proning DHI, premda ona odrađuje unosne poslove za Hrvatske vode, objavio je u subotu Večernji list.

Prošlog tjedna proveden je javni natječaj za izvođenje radova na 34 branjena područja, od kojih je za 28 područja procedura završena, a za šest traje žalbeni postupak. Vrijednost svih radova premašuje 700 milijuna kuna, a neke tvrtke donirale su HSS-u novac, dok su neke i u suvlasništvu istaknutih zaposlenika Hrvatskih voda.

U udruzi za promicanje znanosti Baobab ističu da je poražavajuće što su ovako skupocjeni radovi zapravo nepotrebni, a njima se nepovratno reguliraju rijeke i uništava priroda. 'Hrvatske vode i nadležno Ministarstvo vodnog gospodarstva skrivaju moderne znanstvene spoznaje i građane ucjenjuju poplavama koje zapravo regulacije uvelike uzrokuju', ocjenjuje su u priopćenju Baobaba, koje potpisuju Olga Jovanović i Goran Šafarek, znanstvenici u području biologije.

Zalažu se za pristup vodnom gospodarstvu zacrtan europskom Okvirnom direktivom o vodama, jeftiniji i okolišno prihvatljiv. 'Nekad kanaliziranim rijekama vraćaju se meandri, mrtvice, rukavci, sve što mi još uvijek imamo i sve što Hrvatske vode još uvijek žele uništiti pod zastarjelom doktrinom kanaliziranja rijeka koja seže još od početka 19. stoljeća. Samo Nizozemska i Danska su u preko 350 projekata obnovile svoje potoke i rijeke. Austrija je za 10 milijuna eura vratila dio Drave u prirodno stanje.

U Baobabu podsjećaju da nisu oni jedini koji dosadašnji način rada vodnog gospodarstva u Hrvatskoj smatraju zastarjelim jer se temelji na građevinskim radovima na rijekama i neprestanom skupocjenom reguliranju tokova. Stručnjaci njemačkog Ministarstva okoliša proveli su dvogodišnje istraživanje, od 2007. do 2009. godine, a u izvještaju su napisali da provedbu Okvirne direktive o vodama u Hrvatskoj ometaju institucije kojima vlada zastarjelo razmišljanje usmjereno upravo na tehničko-građevinsko reguliranje rijeka.

Prvenstveno, Nijemci su mislili na rad Hrvatskih voda. 'Zaštita voda mora postati prioritet Hrvatskih voda' i 'renaturalizacija i reaktivacija naplavnih nizina mora biti integrirana u mjere zaštite voda', stoji u tom izvještaju, objavljenom na web stranici projekta