Krajem lipnja Hrvatska će završiti pregovore s Europskom unijom, uvjerena je premijerka Jadranka Kosor koja je s današnje sjednice Vlade poručila: 'Mi to možemo'. Kao i još se zadužiti, naime, na za javnost zatvorenom dijelu današnje sjednice, Vlada je nastavila 'uspješno' zaduživanje teško 150 milijuna eura u svrhu još 'uspješnijeg' gospodarskog oporavka
U ostvarenje toga sna Kosor će sutra pokušati uvjeriti i predsjednika Europske komisije Joséa Manuela Barossa te europskog povjerenika za proširenje Štefana Fülea. Tim je povodom u Banskom dvorima i održana isključivo tome posvećena sjednica Vlade, s koje je Kosor poručila:
'Naš cilj i dalje, unatoč svim osporavanjima iz političkih krugova, ostaje kraj lipnja kao trenutak kad želimo završiti pregovore s EU-om. Dugo pregovaramo, vrijeme je da to i završimo, mi to možemo i ne posustajemo.'
U skladu s tim, Vlada je usvojila Prvo izvješće Vlade RH o ispunjavanju mjerila za zatvaranje Poglavlja 23 Pravosuđe i temeljna prava, slijedom Privremenog izvješća Europske komisije od 2. ožujka 2011. godine.
Premda se sve glasnije govori o tome da lipanj nije mjesec u kojem će završi pregovori, što bi navodno sutra trebao poručiti i Barosso, Kosor je uvjerena da će njemu, kad pomno prouči Vladino izvješće, biti sve jasno i da će sam uvidjeti što je sve Hrvatska napravila.
Nikakav razlog za promišljanje Kosor očito nisu ni ankete jer ona je uvjerena i da će se, kad dođe vrijeme za referendum o ulasku u EU, građani u velikom postotku izjasniti 'ZA'.
Vezano uz dolazak gostiju iz EU-a, Kosor im je već danas izrazila dobrodošlicu, zaključivši unaprijed da će sastanci biti dobri i konstruktivni. Između ostaloga i zato što se u Vladinom izvješću naznačuje deset mjerila za Poglavlje 23, uključujući reformu pravosuđa, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, zaštitu manjinskih prava, zbrinjavanje izbjeglica te suđenja za ratne zločine.
'Rezultati su vidljivi i opipljivi', ustvrdila je premijerka pa se pohvalila smanjivanjem zaostataka na sudovima, istaknuvši da je 'na općinskim sudovima prošle godine bilo 84.802 predmeta starijih od tri godine, a da ih je 25. ožujka ove godine bilo 14.222 ili 16,8 posto manje'.
Dakako da nije propustila istaknuti i 'brojku od 1.101 osobe prijavljene prošle godine zbog koruptivnih djela', priznavši ipak činjenicu da tu treba još raditi, pogotovo na lokalnoj razini.
'Učinjeno je mnogo, doneseno je mnogo teških odluka, ima još posla, slijedi donošenje Zakona o pučkom pravobranitelju, a donijeti su Zakoni o sprečavanju sukoba interesa, policiji i financiranju političkih stranaka. Dakako, oni moraju biti provedeni i u djelo, a ne samo mrtvo slovo na papiru', zaključila je.
'Učinili smo velik broj aktivnosti, svaka od njih znači korak dalje, a izvješće je i iznad mojih očekivanja, ali to je rezultat Akcijskog plana i toga da smo prepoznali gdje su problemi', naglasio je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.
Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja Božidar Pankretić izdvojio je da je za zbrinjavanje dosad potrošeno pet milijardi eura te da je u postocima ispunjavanja toga dijela mjerila prošle godine bila riječ o 31 posto, u veljači 62,8 te sada 72 posto.
Bez brojčanog iskazivanja (ne)postignutog, zaključak je dao glavni hrvatski pregovarač Vladimir Drobnjak rekavši da je 'ovo Vladino izvješće operativni i precizni dokument koji slijedi naputke EK, ulazeći i u detalje te je kao takav od velike važnosti za zatvaranje Poglavlja 23'.
IZA VLADINIH ZATVORENIH VRATA NOVO VIŠEMILIJUNSKO ZADUŽENJE
Na Vladinom omiljenom za javnost zatvorenom dijelu današnje sjednice, Vlada je nastavila 'uspješno' zaduživanje teško 150 milijuna eura u svrhu još 'uspješnijeg' gospodarskog oporavka, i to u sklopu razvojne politike
Kako se saznaje iz priopćenja Vladinog ureda za odnose s javnošću, Vlada je donijela Odluku o pokretanju postupka za sklapanje Sporazuma o financiranju između Vlade RH i Europske komisije u vezi s Nacionalnim programom za Hrvatsku u okviru Programa IPA-komponenta Pomoć u tranziciji i jačanje institucija za 2010. godinu.
U tu je svrhu Vlada sklopila zajam s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za razvojnu politiku gospodarskog oporavka u iznosu od 150 milijuna eura te uz rok otplate na 15 godina. Kao objašnjenje u Vladinom se priopćenju navodi: 'Sklapanje Ugovora o zajmu za razvojnu politiku gospodarskog oporavka predlaže se radi fiskalne održivosti kroz konsolidaciju javne potrošnje i stvaranje poticajnog okruženja za rast privatnog sektora, a u svrhu unapređenja programa gospodarskih reformi, koje će Vlada RH preuzeti u srednjoročnom razdoblju kako bi povećala gospodarski rast i postigla napredak u pristupanju Europskoj uniji. Iznos zajma je 150 milijuna eura, rok otplate 15 godina, a kamatna stopa šestomjesečni EURIBOR za EUR uvećan za fiksnu kamatnu maržu (0,85%). Dospijeće je polugodišnje, a početna naknada iznosi 0,25% iznosa glavnice zajma'.