CRO Demoskop pokazuje da samo 13,7 posto ispitanih podržava rad Vlade, uz tri četvrtine onih koji ne podržavaju njezinu politiku. Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz treće najslabije ocjene njezinoga rada, koja je za 0,2 poena bolja od prošlomjesečne rekordno niske ocjene (sada 1,89 prema prošlomjesečnih 1,87).

Analitičari Promocije plus zaključili su kako bi 'u zemljama s duljom demokratskom tradicijom ovakva situacija bila sasvim dovoljna za traženje nove izborne legitimacije'.

Josipović i Rohatinski najpopularniji

Prema CRO Demoskopu, Zoran Milanović uživa veću popularnost među ispitanicima nego Jadranka Kosor. Međutim, ni on nema natpolovičnu podršku - za premijera bi ga radije nego Kosor izabralo 44,6 posto anketiranih, dok se izbor sadašnje premijerke ovaj mjesec zaustavio na 17,9 posto. Da su oboje loši kandidati, smatra 32,7 posto ispitanika.

Predsjednik Ivo Josipović s ovomjesečnih 43,6 posto izbora najpozitivniji je političar u zemlji, na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Željko Rohatinski koji je najpozitivniji za 13,0 posto građana (prema prošlomjesečnih 10,4 posto). Na trećem je mjestu Zoran Milanović s izborom od 5,1 posto, a slijedi premijerka Jadranka Kosor koja je u dva posljednja mjesečna istraživanja najpozitivnija političarka za 4,6 posto ispitanika.

Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (3,7 posto), Dragutin Lesar (2,9 posto), Ruža Tomašić (1,1 posto), Radimir Čačić (1,0 posto), Andrija Hebrang (0,9 posto), te Darinko Kosor (0,7 posto).

I SDP-u i HDZ-u jako pada popularnost

U stranačkim preferencijama SDP i HDZ su na vrhu CRO Demoskopove ljestvice političkih stranaka s izraženom prednošću SDP-a, ali i s nešto slabijim rezultatom zabilježenim za obje stranke u odnosu na prošlomjesečno istraživanje.

Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelazi izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 29,0 posto građana Hrvatske. HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,0 posto. Zanimljivo je da su u posljednjih šest mjeseci obje stranke zabilježile veliki pad potpore (SDP za 3,3 postotnih poena, a HDZ za 4,1 postotak).

HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,9 posto, dok je HSS zadržao četvrto mjesto, ali s padom ispod izbornog praga (sada 4,5 posto).

Četiri stranke love oko tri posto (HSP 3,6 posto, HSU 3,1 posto, Laburisti 2,9 posto, HSLS 2,6 posto). Sve ostale stranke bilježe slabiju izbornu podršku. I dalje se bilježi vrlo visok udio neodlučnih birača, a i visoka razina apstinenata (oko pedeset posto ispitanika je u ove dvije skupine).

Lijeva koalicija bilježi izbor od 39,8 posto (prema prošlomjesečnih 40,4 posto), a sada vladajuća 19,9 posto (prema 21,2 posto prije mjesec dana).

U pola godine lijeva je koalicija izgubila 1,7 postotnih poena, a vladajuća 7,6 postotaka. Istovremeno, u nadmetanju s koalicijama pojedinačne stranačke liste bilježe slične rezultate kao i u preferenciji individualnih stranačkih lista.