Ministarstvo gospodarstva uspjelo je uvrstiti Višenamjenski hidrotehnički sustav (VHS) na Dravi u popis prioritetnih projekata koje Hrvatska predlaže za financiranje u okviru europske Dunavske strategije. Gradnju tog megaobjekta od Petrijevaca do Osijeka dosad je zagovarala jedino lokalna osječka vlast, odnosno stranka HDSSB Branimira Glavaša. Navodeći listu hrvatskih prioriteta na Vukovarskoj dunavskoj konferenciji 29. travnja premijerka Jadranka Kosor nije navela VHS, ali Vlada ga sada ipak predlaže Europskoj uniji
Izgradnja VHS-a značila bi potapanje svih meandara, rukava i korita Drave akumulacijom na površini od 3.740 hektara zemljišta. Zagovornici tvrde da je VHS važan radi navodnjavanja, obrane od poplava i iskorištavanja hidroenergije. U međuvremenu, cijelo područje Drave s vrlo očuvanom bioraznolikošću i krajobraznom izvornošću uvršteno je u Ekološku mrežu zaštićenih područja i Regionalni park Mura-Drava, a u to se ne uklapa hidrocentrala i pretvaranje dijela Drave u beživotnu rijeku.
Ranije su HEP, Hrvatske vode, Hrvatske ceste i Osječko-baranjska županija od tvrtke Elektroprojekt naručili izradu studije izvodljivosti VHS-a, koja je pokazala da bi izgradnja trajala sedam godina i stajala 2,7 milijardi kuna. U travnju 2010. godine spomenuti zagovornici susreli su se u Osijeku na poziv osječko-baranjskog župana Vladimira Šišljagića. Sastanak je završio zaključkom da zaštita prirode tog područja predstavlja problem gradnji tih razmjera, pa su odlučili dati još 880 tisuća kuna za reviziju studije kako bi se vidjelo je li moguće ishoditi uvjete zaštite prirode. Na dokumentaciju VHS-a zagovornici su dosad potrošili 5,8 milijuna kuna, a gradnja je jednako neizvjesna, jer se u sustav zaštite prirode nikako ne uklapa gradnja megalomanske akumulacije i potapanje cijelog korita Drave.
U pomoć sada priskače Ministarstvo gospodarstva i ministar Đuro Popijač koji su Vladi uspjeli nametnuti da od Europske unije traži sredstva za ovaj neizvjesni projekt. U okviru Dunavske strategije i Hrvatska je kao i sve druge dunavske zemlje trebala predložiti nekoliko projekata, koji će se financirati sredstvima postojećih EU fondova.
Na traženje MINGORP-a u tu listu uvršten je VHS i sada se očekuje da 2,7 milijardi kuna za gradnju izdvoji Europska unija. Za usporedbu, iz državnog proračuna 2010. godine za poljoprivredu, ribarstvo i ruralni razvoj 2010. godine izdvojeno je bilo 3,8 milijardi kuna.
Premda je na nekoliko stručnih skupova o ovoj problematici već rečeno da je VHS ekološki kontroverzan projekt, u Ministarstvu vjeruju da ga je ipak moguće uglaviti u zaštićeno područje. 'Ako je područje u ekološkoj mreži, to a priori ne predstavlja ograničenje za izgradnju energetskog objekta. Potrebno je prirediti odgovarajući elaborat za Ministarstvo kulture i provesti postupak koji je također definiran. U konkretnom slučaju, vjerojatno će se tražiti tzv. glavna ocjena, što podrazumijeva detaljniji terenski rad i dodatno elaboriranje kako bi se ispunili uvjeti koje zakon propisuje', izvijestila je tportal Marijana Šundov, glasnogovornica MINGORP-a.
Premijerka Kosor ne samo da na Vukovarskoj dunavskoj konferenciji nije spomenula VHS na Dravi kod Osijeka, nego je rekla da je hrvatski prioritet uvrštenje šireg područja pod UNESCO-ovu zaštitu. 'Na vrhu naših prioriteta nalaze se obnova Luke Vukovar i Višenamjenski kanal Dunav − Sava. Jedan od osnovnih preduvjeta za ostvarenje projekata jest i razminiranje poljoprivrednih i šumskih površina u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Za primjer uspješne međunarodne suradnje u Podunavlju navela bih primjer Prekograničnog rezervata biosfere Mura − Drava − Dunav, koji se proteže čak kroz pet zemalja sudionica Dunavske strategije', dio je govora premijerke Kosor.
