Gradskim vijećnicima bit će predstavljena Studija utjecaja na okoliš često spominjanog i još češće osporavanog Plovnog kanala 'Grad Pag – Košljun', kao investicija zagrebačke tvrtke Moreuz s još uvijek nepoznatim iznosom neophodnih sredstava. Svoj je potpis na peticiju protiv gradnje kanala, čije su potpisivanje organizirale građanske udruge s Paga i iz Zadarske županije, u tri dana stavilo više od 2.100 ljudi, a potom je preko web stranica Zelene liste pokrenuta još jedna peticija koju je u prvih pet dana potpisalo blizu 1.900 ljudi, s tendencijom daljnjeg rasta.

Osim javnosti, prije svih žiteljima Paga, peticija je internacionalizirana i na potpis ponuđena i stranim gostima tog otoka. 'Nije jasno po čemu bi gradnja kanala bila opravdana – ekonomski, turistički ili ekološki – pa taj projekt dobiva same minuse. Ako se procjenjuje da će radovi trajati sedam godina, cijeli će Pag svih tih godina biti jedno veliko gradilište prepuno bagera, kamiona, prašine i buke. Sporna je i namjena tog kanala, jer zbog snažnih morskih struja njime turisti neće moći ploviti. Kad još zapuše ionako vrlo česta bura, definitivno je riječ o apsurdnom projektu', tvrdi Vlasta Toth, supredsjednica Zelene liste koja je, zajedno s udrugama Cvit soli, Eko-Zadar, Udrugom mladih Bataja i Udrugom privatnih iznajmljivača, najžešći kritičar gradnje kanala.

Ideja stara dva desetljeća zaživjela je prije nekoliko godina najavom gradnje 6,5 kilometara dugog kanala koji bi povezao grad Pag i prirodnu luku Košljun, a kao investitor pojavila se tvrtka Moreuz, za koju u Sudskom registru trgovačkih društava stoji da joj je osnivač, ujedno i jedini član d.o.o. – Želimir Dodder. Doduše, za tvrtku prijavljenu na adresi Gajeva 2 u Zagrebu u jednom drugom izvoru – servisu Poslovna Hrvatska – stoji da im evidentiran kapital od samo 20.000 kuna (što je kapital koji mora imati svaka tvrtka koja se želi registrirati kao d.o.o.), ali i podatak da zapošljava 0 (nula!?) radnika te upozorenje da je 'provjera: ozbiljno preporučena'. Podsjetimo, mediji su još u ožujku prošle godine objavili kako se Dodderova tvrtka uknjižila na 168.122 kvadrata na području Košljunskog zaljeva, nedaleko od grada Paga.

Upravo su navedeni podaci druga strana medalje na koju, uza sve špekulacije vezane uz zahtjevan, ali i kontradiktoran posao, upozoravaju protivnici projekta. 'Čim se u cijeloj priči pojavljuje Želimir Dodder, koji je 90-ih već prevario grad Pag, jer je mešetario zemljištem i oštetio ga za veliki iznos, odnosno njegova beznačajna tvrtka koja bi trebala biti nositelj posla i enormne investicije čija je cijena milijarda i više nečega, kuna ili eura – svejedno je, očito je kako se radi o zadnjem grabežljivom kapitalu koji želi sve razoriti', ukazuje Vlasta Toth, podsjećajući da su u cijeli posao uključeni i drugi lokalni tajkuni.

Protivnici gradnje kanala upozoravaju da se iza cijelog posla, umjesto poboljšanja turističke ponude i privlačenja bogatih turista s jahtama, zapravo krije eksploatacija kamena vapnenca, stvaranje građevinskog zemljišta nasipavanjem otpadnih materijala tzv. jalove zemlje te gradnja najmanje 1.500 apartmana. 'Sve će za posljedicu imati uništenje solane za koju se pretpostavlja da je postojala u rimskim vremenima. Solana je, uz čipku i sir, simbol Paga i umjesto da od toga napravimo brend i pokazujemo turistima, idemo na rušenje. Nije samo u pitanju gospodarska šteta, jer Solana Pag dobro posluje i prehranjuje stotinjak obitelji, nego i moguća kulturno-tradicijska šteta', upozorava Vlasta Toth, dodajući kako 'iza svega navodno stoje i talijanski kupci, vrlo zainteresirani za kupnju vrijednog kamena, iako je poznato da je eksploatacija većih količina kamena na otocima zabranjena'.

Izgradnjom kanala, strahuje se, u pitanje bi došao jedan mnogo korisniji projekt – otvaranje prirodnog lječilišta uz pomoć nadaleko poznatog ljekovitog blata. Stoga su se udruge i Pažani obratili za pomoć i SDP-u, namjeravajući podignuti problem na državnu razinu, jer smatraju da su prirodne ljepote i znamenitosti Paga ujedno i vrijednosti hrvatske države. 'Najspornije od svega je što niti Grad Pag niti investitor nisu odgovorili na pitanje koja je korist od tog projekta, ako se ima na umu da će se njegovom realizacijom uništiti solana, mogućnost razvoja zdravstvenog turizma na paškom blatu, mrijestilište riba… Pitamo se čemu sve to, jer nema nijednog objašnjenja niti racionalnog razloga za gradnju kanala', ukazuje Mirela Holy, saborska zastupnica SDP-a i predsjednica njihovog Savjeta za zaštitu okoliša.

Pažanima u prilog ide i činjenica da se Ministarstvo kulture, odnosno njegova Uprava za zaštitu prirode, na traženje udruga 'vrlo negativno očitovala' o projektu, među ostalim, i zbog straha od uništenja prirodnih staništa zaštićenih vrsta. Drugih reakcija nije bilo, pa se s velikim nestrpljenjem očekuje predstavljanje Studije utjecaja na okoliš, obimnog dokumenta na navodno 800 stranica. 'Zahtjev udruga da se upoznaju sa sadržajem tog dokumenta je odbijen. Zato građanima ostaje peticija, ali i da se žale i galame, upozoravajući kako cijeli problem nije samo stvar Paga, nego i cijele Hrvatske', zaključuje Vlasta Toth iz Zelene liste.