Misli li netko da je rijeka Drava samo prirodna granica s Mađarskom, niz lokalnih pecališta i gradskih kupališta, voda koju treba premostiti, treba pogledati novi film Gorana Šafareka. Neka ga pogledaju i čelnici vodnog gospodarstva dok planiraju nove prokope kroz posebni zoološki rezervat Veliki Pažut, da vide koliko je bogatstvo bioraznolikosti našeg prvog regionalnog parka
Bilo bi dobro da kratki Šafarekov film o Regionalnom parku Mura - Drava odgledaju lokalni političari, cestari i energetski stratezi dok uporno razmišljaju o potapanju Drave od Petrijevaca do Osijeka pod beživotnu akumulaciju s mostom i hidrocentralom, poznatiju kao VHS Osijek
U troipolminutnom filmu naš biolog i istraživač Šafarek prikazuje zašto je Vlada sredinom veljače proglasila Regionalni park Mura - Drava, kao naš prvi regionalni park kojim se zaštićuje cijeli tok Drave i Mure na površini 87,6 tisuća hektara staništa i krajolika koje su oblikovale dvije rijeke.
Povodom objavljivanja filma, Šafarek kaže da poseban značaj ovom prostoru što se prostire kroz pet županija, od Međimurske do Osječko-baranjske, daju vlažna staništa, rijetkost na europskoj razini - poplavne šume, vlažni travnjaci, mrtvi rukavci, napuštena korita, meandri, sprudovi te strme, odronjene obale.
Dom je tamo pronašao velik broj ugroženih i zaštićenih vrsta ptica poput malog vranca, brezovog zviždaka, štekavca, male cigre, čaplje dangube, bijele čaplje, crne rode, kao i pet regionalnih ribljih endema dunavskog sliva.
Zbog takvih rijetkosti i raznolikosti prirode, ekolozi su se za cjelovitu zaštitu ovog područja zalagali unazad dva desetljeća. Budući da su svoje dijelove dviju rijeka i Dunava već zaštitile i druge susjedne zemlje, Slovenija, Austrija, Mađarska i Srbija, stvara se najveće jedinstveno zaštićeno područje u Europi. Pod nazivom Rezervat biosfere Mura - Drava - Dunav Hrvatska i spomenute četiri zemlje nominirat će ga za UNESCO-vu zaštitu. Za taj veliki projekt potrebno je bilo prethodno proglašenje Regionalnog parka Mura - Drava, kojim sada upravljaju županijske ustanove za zaštitu prirode.
Goran je diplomirao biologiju na PMF-u gdje je sada počeo doktorat kao znanstveni novak. Od 2000. godine sudjelovao je u nizu znanstvenih ekspedicija - Ande - Amazona - Madagaskar, Kostarika, Venezuela, Južna Afrika, Ekvador, Andamani i Šri Lanka. Na Šri Lanki snimio je film Povratak zelenog raj o restauraciji dijela otočke prašume, kao jedinstvenog projekta u zemlji u kojoj su, nekada velike prašume, gotovo nestale. Autor je knjige Ušće Mure - hrvatska Amazona
