Lesar kaže da svakodnevno prima u prosjeku desetak prijava građana koji se žale na sustav ovrhe: 'Prema njihovim izjavama, sustav ovrhe je zapravo ozakonjena krađa.'

Što je zajedničko tim pritužbama građana? Lesar objašnjava:

'Prvo, građani ne dobivaju ovršni nalog, čine su u nemogućnosti uložiti prigovor, što im jamči zakon. Tek dolaskom u Finu, ako imaju 57 kuna koje moraju platiti, mogu saznati tko im je blokirao račun.

Drugo, ovrhe se provode na cjelokupna primanja plaća i mirovine, iako je zakonom to izričito zabranjeno! Odnosno, ovrha se može primjenjivati samo na jednu trećinu prihoda. Ali u Fini kažu da oni ne znaju kolika je mirovina ili plaća pojedinog građanina, i tu nisu u pravu i netko je pogriješio u proceduri.

Treće, ovršni nalozi temelje se na čestim slučajevima nevjerodostojne dokumentacije, ili se čak odnose na dugove koje su građani već platili.'

Lesar kaže da će zbog svih tih razloga sljedeći tjedan u Saboru podnijeti prijedlog dopune zakona 'na način da će svi građani kojima prijeti ovrha moći dati naloge da im se otvori poseban račun za ona primanja koja su zaštićena zakonom – dvije trećine plaće ili mirovine, kako bi zaštitili svoje interese'.

Prema zakonu, kaže Lesar, Ministarstvo financija nadležno je za nadzor postupka ovrhe koje provodi Fina i poslovni subjekti. HNB je nadležan za taj postupak u bankama i štedionicama te kreditnim unijama. 'Javno pozivam Dalić i Rohatinskog da hitno pošalju ljude u nadzor i kontrolu ovršnih postupaka, utvrde razloge propusta, otklone ih ili Saboru predlože promjene zakona, jer ovo za ljude više nije izdržljivo.'

Prema podacima od prošle godine, 415 građana tražilo je pravo na besplatnu pravnu pomoć od države zbog ovrha.