Dr. Martin Schneider-Jacoby, stručnjak međunarodne organizacije za zaštitu prirode Euronatur, još je 1997. godine od UNESCO-a dobio odgovor da ta organizacija podupire inicijativu za osnivanje prekograničnog rezervata koji bi obuhvatio prirodne tokove Mure i Drave.

U međuvremenu, granice budućeg rezervata proširene su na srednji tok Dunava, a vlade Austrije, Slovenije, Mađarske, Srbije i Hrvatske potpisale su sporazum o nominaciji za UNESCO-vu zaštitu.

Krajem 1980-ih godina Schneider-Jacoby tri godine živio je i radio u Lonjskom polju kada je zavolio prirodu kontinentalne Hrvatske, a sada je ogorčen planom hrvatske vlade i institucija poput Hrvatskih voda da upravo to područje devastiraju projektima poput 'vodne stepenice' na Dravi kod Osijeka i nizova obaloutvrda. Kaže da se radi o najvećem napadu na Muru, Dravu i Dunav u posljednjih trideset godina.

Zašto se protivite nasipavanju prirodnih obala Mure, Drave i Dunava kamenom i obaloutvrdama?
Obaloutvrde izvan naselja nemaju nikakvog smisla, a to je ono što namjerava napraviti vaša Agencija za plovne putove. Žele sagraditi 75 obaloutvrda na samo 53 kilometra Dunava, a na 56 kilometara Drave još 112 obaloutvrda. Neviđeno, uništit će staništa životinja i istovremeno besmisleno potrošiti vaš novac. U Njemačkoj su obaloutvrde zabranjene već 15 godina, jer je Vlada uvidjela da mnogo manje štete uzrokuje prirodno meandriranje rijeka nego neprestano reguliranje.

Vlada vlasnicima zemlje kompenzira štete od erozije tla s oranica uz obale, a to je mnogo manje novca od gradnje i održavanja obaloutvrda. U Hrvatskoj se radi upravo suprotno i obaloutvrde se grade mahom izvan naselja.

Vlada je nedavno odredila prioritete za Dunavsku strategiju u kojima je i gradnja 'vodne stepenice' na Dravi. Taj megazahvat ne samo da bi potopio dio Regionalnog parka Mura-Drava, nego bi pod akumulacijskim jezerom nestale i novosagrađene obaloutvrde.

To samo dokazuje da se vodnogospodarski projekti rade bez ikakve vizije. Do sada nisam znao da Vlada za takav projekt traži sredstva od Europske unije, ali ćemo na to upozoriti Europsku komisiju i tražiti da odbije financiranje. Morate shvatiti da su rijeke u ovom dijelu Hrvatske jednako vrijedne kao i vaše more. Osijek, Koprivnica i Varaždin za ovaj dio Hrvatske su kao Dubrovnik na moru. Ali ovakvi projekti poput te skandalozne 'vodne stepenice' ugrozit će upravo ono zbog čega je ova priroda tako važna i privlačna.

Ista priča i s kanalom Dunav-Sava. Umjesto zaštite prirode Vlada je u Dunavsku strategiju predložila spajanje Save s Dunavom, za što misli dati nevjerojatnih 5,5 milijardi kuna.
Taj će kanal ugroziti nacionalne interese Republike Hrvatske. Potrošit ćete novac na potpunu glupost i izgraditi put za luke u susjednoj Bosni i Hercegovini. Ako brodovi ikada zaplove tim kanalom, Brčko će postati konkurencija luci u Vukovaru, a BiH neće potrošiti ni kune.

Istovremeno, poremetit će se vodni režim Spačvanskih šuma, jedne od najvećih cjelovitih nizinskih šuma hrasta u Europi. Ali morate biti svjesni da na tom kanalu nikada neće biti brodova! Čudi me što lobi vodnogospodarstva uspijeva nametnuti takve projekte koji izravno ugrožavaju druge sektore, poput šumarstva. U njihovim studijama uopće se ne spominju šume. A koliko će se šuma i oranica potopiti gradnjom 'vodne stepenice'?

Hrvatske ekološke udruge već su tražile reformu Hrvatskih voda i uvođenje načela 'više prostora rijekama' kao alternativu neprestanom reguliranju i kanaliziranju. Što kažete na to?

Nedavno istraživanje stručnjaka njemačkog Ministarstva okoliša pokazalo je da je vodno gospodarstvo u Hrvatskoj previše građevinski orijentirano i kadrovski zastarjelo. To je glavna prepreka provedbi Okvirne direktive o vodama, koja je odličan propis za vodno gospodarstvo i zaštitu prirode. Prvo treba potpuno reformirati Hrvatske vode i sustav vodnih naknada, odnosno financiranje vodnog gospodarstva.

Naknade koje plaćaju porezni obveznici, građani i tvrtke, trebale bi se uplaćivati izravno u državni proračun. Tek tada bi se određivali prioriteti – koliko će sredstava godišnje dobiti zaštita prirode, zaštita okoliša, zatim vodno gospodarstvo, šumarstvo i tako dalje. Ovako, sve novce potroše Hrvatske vode. Ta institucija ima previše novca.