U priopćenju koje je potpisao predsjednik SNV-a Milorad Pupovac navodi se da, iako status quo politika nije ni dobra ni održiva, oni smatraju da politika jednostranog i nasilnog uspostavljanja teritorijalne cjelovitosti i državne suverenosti ne može i ne smije biti alternativa dijalogu i pregovorima.

Takva politika može obnoviti sukobe, produbiti nepovjerenje i, ono što je najvažnije, izazvati stradanja, patnje i teška kršenja ljudskih i manjinskih prava.

Ranija iskustva, navode dalje, uključujući i srpsko i hrvatsko iskustvo, takvih politika na prostoru bivše Jugoslavije to, nažalost, do današnjeg dana jasno pokazuju. 'Naše iskustvo i naše djelovanje daje nam za pravo da se usprotivimo porukama u kojima se sugerira takva politika ili se najavljuje njezino provođenje koje su se mogle čuti tokom susreta predsjednice Vlade Republike Hrvatske i predsjednika Vlade Republike Kosova', poručuje Pupovac putem priopćenja.

Koliko god bilo jasno da status quo u odnosima između Srba i Albanaca nije održiv, nastavlja se, isto toliko moralo bi biti jasno da nisu realna očekivanja u kojima stvari koje trebaju biti riješene u pregovaračkom procesu, kao što je pitanje institucija na sjeveru Kosova, ne mogu i ne smiju biti rješavane jednostranim i nasilnim postupcima s ičije strane i ikojeg državnog razloga.

'Za uspjeh pregovaračkog procesa nužna je postepenost. Za prihvaćanje rezultata pregovora među stanovništvom, posebno srpskim stanovništvom na sjeveru, potreban je osjećaj sigurnosti i minimalnog povjerenja', smatra Pupovac. Pozivanje na stara neprijateljstva, koliko god ona mogla biti živa, kao osnovu za nova prijateljstva, u okvirima bivše Jugoslavije i Balkana veoma je zabrinjavajući tip politike i političkog djelovanja. Takvo pozivanje u direktnoj je suprotnosti s evropskom političkom filozofijom u kojoj su stara neprijateljstva pretvorena u osnove za nova savezništva i razlog za stvaranje zajedničke europske kuće.

Podsjetio je da u hrvatsko-srpskim odnosima, kako onim između Hrvatske i Srbije, tako i onim u hrvatsko-srpskim odnosima u samoj Hrvatskoj, postoji čitav niz ozbiljnih i neriješenih pitanja, kao što su izbjeglička pitanja i pitanja manjinskih prava Srba u Hrvatskoj, rješavanje tih pitanja trebao bi biti prioritet naše Vlade. 'Eventualan doprinos Republike Hrvatske rješavanju otvorenih i bolnih srpsko-albanskih odnosa bio bi i realniji i kredibilniji ukoliko bi ta pitanja bila riješena. S vlastitim ratnim i političkim repovima najavljivati sudjelovanje u zatvaranju vrata tuđih problema nije ni realno ni politički korisno', stoji u priopćenju.

Na kraju, Srpsko narodno vijeće izražava nadu da će ovo iskustvo biti povod za ozbiljno usmjeravanje pažnje na neriješena pitanja izbjeglih Srba i položaja Srba u Hrvatskoj, koji su svojim djelovanjem značajno doprinijeli da ta pitanja ne budu zapreka uspješnom završetku hrvatskih pregovora s Europskom unijom.