Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) smatra da je jednokratna naknada od 100 kuna umirovljenicima prije izbora izraz krajnje drskosti i bezočnog kupovanja umirovljeničkog dostojanstva, budući da im je ta ista vlada dosad uzela milijardu kuna, ocijenio je predsjednik HSU-a Silvano Hrelja na popodnevnoj konferenciji za novinare u povodu neslužbenih najava o jednokratnoj naknadi umirovljenicima do kraja godine umjesto usklađivanja mirovina
'To je manipulacija vlade umirovljenicima kojima su uništili svaku perspektivu i koji su, zajedno s radnicima, u posljednje dvije godine na udaru vlade', rekao je Hrelja te naglasio da HSU ne može prihvatiti princip djelovanja po kojemu ću ti uzeti milijardu, a dati 100 kuna.
Svjestan da će umirovljenici prihvatiti sve što im se da, predsjednik HSU im je poručio da su za HDZ već platili harač te zdravstveni doprinos koji nisu trebali plaćati, a mirovine su zamrznute već dvije godine i ne usklađuju se ni s plaćama, a posebno ne s troškovima života koji su porasli za 3,1 posto.
Sve to, kaže, dovelo je do realnog pada umirovljeničkog standarda od 7 posto, a iz džepova umirovljenika uzeto 400 milijuna kuna. "I sad se netko sjetio da im se da 100 kuna i tako za sitan novac ponovno prevari ljude kojima su uzeli dostojanstvo", kaže Hrelja koji ima informacije i da je vlada taj vaučer od 100 kuna spremna isplatiti umirovljenicima i više puta do izbora.
U HSU ne mogu vjerovati da su potporu vladinoj namjeri dali predstavnici umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike, čiji HSU nije član, a u kojemu sjede, kako kaže, isključivo HDZ-ovi kadrovi i "HDZ-ova podružnica" Blok umirovljenici zajedno.
Hrelja je s druge strane podržao namjeru vlade da se dodatak uz mirovinu od iduće godine uvrsti u mirovinsku osnovicu, podsjetivši da je to zahtijev te stranke od 2007. godine, a koji je vlada tada odbila pravdajući se da to ne može učiniti zbog međunarodnih institucija.
HSU podržava i najavljene izmjene zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, kojima bi se omogućilo onima koji su se u vrijeme mirovinske reforme dobrovoljno opredijelili za drugi mirovinski stup da izaberu hoće li je primati prema izračunu prvoga ili drugog stupa.
Apeliraju pritom da se pravedno obešteti i 1.200 žena koje su po tim uvjetima već otišle u mirovinu i koje su im, ovisno o visini plaća, manje od 400 do 1200 kuna. Inače, drugi stup je dobrovoljno odabralo oko 120 tisuća mahom žena koje su u doba mirovinske reforme bile između 40 i 50 godina starosti.
