Bez obzira dokaže li se ili ne da je novac koji je u pojedinim slučajevima, kao što je to bilo s crkvom u Milinovićevom Bilaju, bio usmjeravan iz HDZ-ove blagajne imao podrijetlo u tzv. crnim fondovima, odnosno nastaoreketiranjem državnih poduzeća i ministarstava, katolički intelektualci smatraju kako bi bilo 'jako dobro kad bi netko iz Crkve progovorio o tim temama'.

Po mišljenju fra Petra Jeleča iz Franjevačke provincije Bosne Srebrene, dobrog poznavatelja prilika na društvenoj i političkoj sceni ne samo u BiH, nego i u Hrvatskoj, doista je vrijeme da netko iz Crkve ponovno progovori o 'grijehu struktura', no upozorava i da su crkveni oci usmjereni na druge probleme. 'Crkveni su ljudi već 20 godina 'zauzeti' strašnom 'borbom' protiv 'aveti komunizma', i to u vremenu kad je u Hrvatskoj godinama na sceni divlja vrsta kapitalizma gdje su ljudi postali potrošna roba poslodavaca i tajkuna', upozorava fra Petar.

Razmjeri pljačke hrvatske državne imovine od '90-ih naovamo po njemu su doista zastrašujući. 'Pokazuje se kako je korupcija, utemeljena za vrijeme Tuđmanova HDZ-a, preživjela sve do današnjih dana i predstavlja jedan od najvećih problema s kojima se susreće hrvatska država od samog njezina osnutka. Zato bi bilo dobro da netko iz Crkve progovori i o tim temama', smatra fra Petar.

I za Hrvoja Cirkvenca, urednika vjerskog portala Križ života, otvaranje priče o 'grijehu struktura' u svjetlu objelodanjivanja priče o HDZ-ovim crnim fondovima vrlo je osjetljivo za crkvene krugove. 'Kad bi Crkva danas govorila o 'grijehu struktura' u politici, prije svega bi trebala oprati svoje grijehe nečinjenja i šutnje posljednjih 20-ak godina. Tek tada bi njezin glas u javnosti bio kredibilan', smatra Cirkvenec.

Navodi i kako je 'Crkva uvijek kaskala u osudi nemoralnog ponašanja pojedinih političara, osim kad je bila riječ o komunističkom režimu koji nije išao niz dlaku Crkvi'. Ocjenjujući, pak, crkveno ponašanje u komunističkom vremenu, rekao je kako je bilo 'normalnije', jer se 'Crkva nije slizavala s političkim partijama'.

Crkva traži saveznike u politici

'Danas Crkva traži saveznike u politici i političarima, a zaboravlja na vlastite vjernike. Zbog toga će Crkva često govoriti o brojnim temama, ali izbjegavati sukob s političarima za koje drži da su joj skloni. Sjetite se samo odlaska Ive Sanadera. Što je rekla Crkva? Šutjela je. Ili govorila kroz riječi predsjednika HBK-a nadbiskupa Marina Srakića koji je rekao kako se Sanader vjerojatno umorio i da je zaslužio odmor', podsjeća Hrvoje Cirkvenec.

I za Jeleča, ali i za Cirkvenca, ono što se događa(lo) u HDZ-u nema puno veze s demokršćanstvom, 'niti vide bilo kakvo vođenje kršćanskim principima, osim manipuliranja vjerskim pitanjima u političke svrhe'. 'Slično se nekršćansko ponašaju demokršćanske stranke i u Sloveniji, Austriji, ali i drugdje u Europi. Kršćani bi u politici trebali svjedočiti svoja kršćanska načela poštenjem i zdravim domoljubljem, no često je riječ samo o pohlepnim političarima koji žele zagrabiti još koji politički poen skrivajući se iza tradicionalističkog i kršćanskog svjetonazora', upozorava Cirkvenec.

Jasno mu je kako su 'katoličanstvo i primanje sakramenta pričesti u prvim redovima na misnim slavljima 'dobar' potez u predizbornim kampanjama većinski kršćanskih zemalja kako bi se dobila aureola svetosti pred biračima'. Ipak, kad takvi političari završe na naslovnicama i u pritvorima, ukazuje Cirkvenec, 'kršćanstvo dodatno postaje religija s problematičnim i licemjernim sljedbenicima te zbog toga svakog dana sve više gubi na važnosti u društvu'.

Iako su svjesni da će i ove godine biti i svećenika, ali i biskupa koji će kroz javne nastupe propovjedaonice iskorištavati za političke govore, uvjereni su da će to biti znatno rjeđe nego prije. 'Vjerojatno će neki od svećenika sporadično i pozvati da se glasuje za HDZ, ali znatno manje. Ne zato što su crkveni ljudi progledali, jer velika većina njih je i dalje za HDZ, nego zato što se boje kritika javnosti zbog javnog svrstavanja uz jednu stranku, uz koju se zapravo u praksi nekritički svrstavaju posljednjih 20 godina', prognozira fra Petar Jeleč.

Građani žive u partitokraciji, a ne u demokraciji

Don Ivan Grubišić, odnedavno umirovljenik, upozorava kako 'građani u Hrvatskoj ne žive u demokraciji, nego partitokraciji u kojoj vlada isti mentalitet kao i u autoritarnim društvima'. 'Oni koji su na vlasti ne odgovaraju nikome, a rade što hoće. Potrebna je korjenita promjena ustroja Hrvatske i smjene onih koji su dosad vodili državu Hrvatsku. Ovako se dalje može, ali se ide sve dublje', upozorava don Ivan.

Po njemu, u Hrvatskoj postoje papirnati zakoni koji se donose, ali se ne primjenjuju, uz dodatak kako je i sve drugo papirnato – i demokracija, i pravna, ali i socijalna država. Smatra kako je u društvu nestalo morala i etike, ukazujući kako je 'društvo bez etike kao i brod bez kormila'.

Na kraju, dobra preporuka vjernicima, ujedno i glasačima, stiže od urednika Križa života koji je uvjeren kako će građani svoj glas temeljiti na vlastitim promišljanjima i životnim vrijednostima, ali i na temelju vlastite savjesti. 'Vjernici nikako ne smiju biti ovce osluškujući samo smjernice svojih pastira. Prije svega trebaju biti informirani o političkoj stvarnosti u Hrvatskoj kako se s njihovim glasom ne bi moglo manipulirati', poručio je Cirkvenec.