Umjesto jednostavnog i brzog prolaska relacijom 'do točke A do točke B', k tome i vrlo zdravog načina kretanja, vožnja biciklom sve više postaje opasna igra u kojoj tim sudionicima u prometu ne prijete razne ozljede, nego i neugodan udarac po džepu. Dolaskom jeseni, naime, policija je postrožila svoje aktivnosti usmjerene prema biciklistima
Prvi dani jeseni, neobično topli, odložili su pospremanje bicikala u garaže i na terase do proljeća i zaljubljenicima u tu vrstu prijevoza, istodobno i rekreacije i sporta, omogućili nastavak uživanja u vožnji na dva kotača. Ipak, mnoge od njih koji su se kretali izvan označenih biciklističkih staza, površinama namijenjenima pješacima, u suprotnom smjeru ili, kad su najmlađi u pitanju, bez zaštitnih kaciga, ovih je dana dočekalo policijsko 'Stop!'
Biciklisti koji su imali malo više sreće prošli su tek s usmenim ili pismenim upozorenjem u kojima su im prometni policajci, pozivajući se na stavke Zakona o sigurnosti prometa na cestama objasnili što gdje smiju, a što ne smiju. Oni koji nisu imali odgovarajuću dozu sreće i pritom napravili neki od težih prekršaja ostali su 'lakši' za 300 kuna
Promptno su reagirali sami biciklisti, upozoravajući kako nije u redu kažnjavati ljude koji ne mogu koristiti biciklističku infrastrukturu, jer ona ni ne postoji
'Jako je malo relacija u Zagrebu na kojima se u kontinuitetu može doći od istoka na zapad, odnosno sa sjevera na jug grada. Dakle, nema koridora u kojima biciklisti ne mogu napraviti niti jedan prekršaj bilo da se radi o nelogičnim prekidima biciklističkih staza, pješačkih prijelaza ili čak izlaza iz dvorišta na kojima, tih pet metara, biciklist mora sići s bicikla i prijeći taj dio kao pješak', upozorava na jedan od gorućih problema zagrebačkih biciklista Vladimir Halgota iz Sindikata biciklista.
Suočeni s vijestima iz svih dijelova grada o upozorenjima ili novčanim kaznama za bicikliste, iz biciklističkog sindikata su upozorili kako je problem nedostatka staza, načina kretanja kad staza jednostavno prestane, mogućnosti kretanja po cestama ili pješačkim zonama samo dio otvorenih pitanja
'Teško je reći tko je odgovoran za loše stanje biciklističke infrastrukture, ali grad je taj koji gradi ceste, pješačke i biciklističke staze te određuje signalizaciju. Jasno nam je kako su im automobilski i javni promet prioritet, no zašto rade površno i nesustavno? Ako postoji stavka da se kod rekonstrukcije svake ceste mora napraviti i biciklistička staza, nije jasno zašto te staze u međuvremenu ne povezuju crtama na pločnicima, a u rekonstrukciji da se grade odvojene od pješaka i automobila', upitao je Vladimir Halgota.
Svjesni da policija radi svoj posao, ipak im iz Sindikata biciklista poručuju kako bi 'mogli apelirati na lokalnu vlast i identificirati opasna mjesta u prometu, posebno kad su biciklisti u pitanju, te gradu predstaviti probleme loše infrastrukture kako da ljudima više ne bude najprirodnije kršiti pravila i ne poštivati zakone'.
'Biciklisti jednostavno nemaju uvjete legalno se kretati gradom i svaki dan su u prekršaju. Svakodnevni prekršaji postaju normalno stanje. Zato je moj savjet biciklistima 'živi i pusti druge da žive'. Kad su u prekršaju neka toga budu svjesni, neka tada voze osobito oprezno i poštuju druge sudionike u prometu koji imaju prednost, ali i neka se jasno upoznaju sa Zakonom o sigurnosti prometa kako bi znali jesu li ili nisu u prekršaju', zaključuje Halgota.
Iz Policijske uprave zagrebačke kratko su odgovorili kako se posljednjih dana ne provodi nikakva posebna akcija usmjerena prema biciklistima i da za njih važe ista pravila kao i za vozače pješake i druge sudionike u prometu. Zakon je po njima jasan i ako postoji prometni prekršaj, onaj tko ga je počinio bit će adekvatno sankcioniran.
