Lijeva koalicija bilježi izbor od 36,7 posto, naprema prošlomjesečnih 37 posto ili 42 posto iz veljače ove godine, kad je zabilježen njihov najbolji rezultat. Sada vladajuća

koalicija, a koja bi mogla biti i nova postizborna, bilježi izbor od 23,4 posto (zbroj rejtinga liste HDZ-DC od 19,0 posto i samostalne HSS-ove liste od 4,4 posto), što je nešto slabiji rezultat od prošlomjesečnih 25 posto, odnosno 27,9 posto iz siječnja ove godine kad su ujedno zabilježili i najbolji ovogodišnji rezultat.

Hrvatski laburisti po prvi put prelaze izborni prag u preferencijama koalicijskih i samostalnih izbornih lista. Sve ostale stranačke i nezavisne liste ispod su izbornog praga. Najbliže mu se približila samostalna lista HSS-a (4,4 posto), a slijede liste HSP-a (3,7 posto) i HSLS (3,5 posto). U ovom trenutku još samo HDSSB bilježi nešto viši rezultat (2,5 posto), dok ostale imaju potporu ispod dva posto. Još je uvijek vrlo visoki udio naših građana/ki koji ne znaju za koga će glasati (18 posto).

U pojedinačnom izboru stranaka SDP i HDZ su na vrhu ljestvice s izraženijom prednošću SDP-a. Osim ove dvije stranke, još samo jedna prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS). Najveća opozicijska stranka SDP i dalje je vodeća politička stranka u zemlji s izborom 28,4 posto građana/ki Hrvatske (prema rujanskih 27,4 posto). HDZ je na drugom mjestu s izborom od 18,9 posto (20,4 posto prije mjesec dana). Zanimljivo je u odnosu na rezultate početkom ove godine obje vodeće stranke zabilježile pad potpore, uz nešto izraženiji pad HDZ-a (HDZ za tri postotna poena a SDP za 2,5 postotka). HNS je treća politička stranka u zemlji s izborom od 5,6 posto (isti rezultat kao i prije mjesec dana), a slijede Laburisti koji su značajno povećali svoj rejting koji sad iznosi 4,7 posto (a početkom godine svega 1,7 posto). HSS je na četiri posto (prošli mjesec 4,4 posto). Tri su se stranke stisnule u manje od pola postotka (HSP 3,3 posto; HSLS 3,2 posto; HSU 2,9 posto). HDSSB je početkom listopada zabilježio i najbolji rezultata u ovoj godini (2,1 posto), dok je IDS sa 1,0 posto i dalje na najmanjoj ovogodišnjoj podršci. Sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe slabiju izbornu podršku.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,6 posto (prošli mjesec 44,6 posto) izbora najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se i dalje guverner Rohatinski koji je najpozitivniji za 8,6 posto građana/ki, dok mu se približavaju lideri dviju vodećih stranaka u zemlji: Zoran Milanović je na trećem mjestu s izborom od 7,5 posto (u rujnu 6,2 posto, a najslabiji rezultat je zabilježio u lipnju 4,9 posto), dok je Jadranka Kosor četvrta s izborom od sedam posto (7,6 posto u rujnu). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Ljubo Jurčić (3,2 posto), Dragutin Lesar (tri posto), Vesna Pusić (2,9 posto), Ruža Tomašić (1 posto), Radimir Čačić (0,9 posto) i Darinko Kosor (0,5 posto). Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan).

Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 85,4 posto građana/ki, a negativan za 7,5 posto (neto pozitivan doživljaj 77,9 postotnih poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 31,2 posto građana/ki (prema rujanskih 32,4 posto), dok je za njih 59 posto negativna (prema rujanskih 55,6 posto). Aktualna je premijerka u ukupnom doživljaju neto negativna za 27,9 postotnih poena (prema prošlomjesečnih 23,3). Zoran Milanović je pozitivan za 46,3 posto ispitanika/ca (prema rujanskih 40,1 posto), a negativan za 41,4 posto (prema 44,6 posto iz rujna). Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju neto pozitivan 5 postotnih poena (prije mjesec dana bio je neto negativan od 4,5 postotnih poena).

Sanader je na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara i dalje na vrhu, ali se stanjila prednost pred njegovom nekadašnjom zamjenicom koja je značajno podigla negativni rejting u posljednjih mjesec dana. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 26,3 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 29,1 posto). Na drugom je mjestu premijerka Kosor s osobno najvećim negativnim doživljajem koji je početkom mjeseca iznosio 22,4 posto (prema prošlomjesečnih 17,9 posto ili do sada najvećem negativnom doživljaju zabilježenom u svibnju od 19,1 posto). 'Svi političari' su negativni izbor 11,8 posto ispitanika/ca, što je ujedno i najveći rezultat u posljednjih dvanaest mjeseci. Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 10,5 posto (prije mjesec dana 9,6 posto). Slijedi čelnik vodeće oporbene stranke Zoran Milanović s izborom od 8,3 posto (prema rujanskih 9,6 posto). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Radimir Čačić (3,7 posto), Stjepan Mesić (1,1 posto), Luka Bebić i Darko Milinović (po 0,9 posto) i Andrija Hebrang (0,7 posto).

Tri su teme/događaja skupila tri petine svih izbora: gospodarska kriza u zemlji (35,8 posto), uspješna turistička sezona (11,9 posto) i novi detalji u aferi s crnim fondom HDZ-a kroz svjedočenje bivše stranačke blagajnice (9,2 posto). Slijedi nekoliko događaja i tema koje su zaokupljale javnu pozornost u proteklih mjesec dana: uručenje nacrta pristupnog ugovora EU-a (7,5 posto), nova optužnica protiv Sanadera za 10 milijuna eura mita za Inu od MOL-a(7,2 posto), srbijanska optužnica za ratne zločine i Vladina odluka o ništavnosti pravnih odluka i zakona bivše SFRJ i Srbije(5,1 posto), najava datuma potpisivanja pristupnog ugovora (4,3 posto), početak predizborne kampanje (4,2 posto), tužba Vatikana protiv Hrvatske zbog imanja u Dajli (3,5 posto), utakmica Lige prvaka Dinamo-Real Madrid (3,5 posto), najava Zakona o INI o ograničenju vlasništva (2,6 posto). Sve su ostale teme i događaji zabilježili rjeđi izbor za događaj mjeseca.

Vlada RH za svoj rad u ovomjesečnom istraživanju bilježi potporu kod 22 posto građana/ki, dok je 62,8 posto ne podržava (prema prošlomjesečnih 61,2 posto). Niska razina potpore politici Vlade vidljiva je i iz vrlo slabe ocjene njezinoga rada (svega 2,14). Najbolju ocjenu Vlada bilježi među biračima HDZ-a (3,47), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju svega 2,50. Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (Laburisti 1,65; SDP 1,69; IDS 1,80; HNS 1,85).

Zanimljivi su i rezultati o preferencijama kandidata za premijera, i to među čelnim ljudima dviju velikih koalicija koji su i najizgledniji kandidati za prvog stanara Markovog trga. U ovomjesečnom je mjerenju Zoran Milanović zabilježio dvostruko češći izbor od svoje protukandidatkinje. Nakon prošlomjesečnih 40,6 posto čelnik lijeve koalicije u ovomjesečnom je istraživanju izbor u 47,9 posto slučajeva, dok se izbor sadašnje premijerke zaustavio na 23,6 posto (prije mjesec dana 27,7 posto). Da su oboje loši kandidati, smatra 23,1 posto ispitanika/ca.