Premda se izbor Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa nalazi na dnevnom redu aktualne 24. saborske sjednice, najvjerojatnije će ta zadaća pričekati novi saborski saziv, pogotovo s obzirom na recentne događaje. Naime, prema novom Zakonu o sprečavanju sukoba interesa, Sabor je trebao izabrati novo Povjerenstvo, koje bi s pet članova trebalo biti nestranačko i profesionalizirano tijelo. Međutim, izbor je propao prvi put 10. lipnja, a potom je ponovljen 5. srpnja, ali s istim ishodom. U međuvremenu, ništa se nije promijenilo pa do ponovljenog izbora, koji će najvjerojatnije uslijediti tek u novom sazivu, tehničke stvari odrađuje dosadašnje Povjerenstvo koje se sastoji od 11 članova, od kojih je šest saborskih zastupnika i pet osoba iz redova javnih uglednika.

Kako god bilo, iz GONG-a poručuju da pri izboru Povjerenstva treba držati visoke kriterije, premda izražavaju žaljenje zbog produžene neizvjesnosti. 'Nažalost, novo Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa još nije izabrano iako imamo novi zakon. To će tijelo biti vrlo važno i imati velike ovlasti i žao nam je što se sada u ovom mandatu Sabora neće izglasati stručan sastav tog Povjerenstva. Doduše, u procesu izbora su se prijavili nekakvi kandidati, međutim oni su bili ispod svih stručnih i profesionalnih standarda i mislimo da su saborski zastupnici koji su tajno glasali napravili dobro što ih tada nisu izabrali, ali već se duže vrijeme vuče neizvjesnost i mislimo da se što prije trebaju izabrati najbolji kandidati', poručio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, nevladine udruge koja je na temu sukoba interesa i organizirala brifing za novinare s predstavnicima dosadašnjega Povjerenstva te Ministarstva pravosuđa.

'Očito će izbor novoga Povjerenstva biti u idućem sazivu Sabora i pozivamo budući saziv da stvarno ima vrlo profesionalne kriterije i da izabere najbolje kanidate s profesionalnim i moralnim integritetom koji će ubuduće odlučivati o sukobu interesa budućih dužnosnika. Zakon o sprečavanju sukoba interesa jedan je od važnih zakona u borbi protiv korupcije i mislimo da će odgovornost buduće vlade biti da donese jedan dobar zakon koji će na adekvatan način sprečavati sukob interesa i otkrivati takve slučajeve. Ovaj zakon nije dovoljno dobar jer se članove Povjerenstva bira većinom, što znači da to tijelo može biti itekako politizirano i iskorišteno u pojedinim političkim obračunima, naime, članovi trebaju biti birani dvotrećinskom većinom da bi bili izabrani najbolji kandidati i da ne bi bilo političkih manipulacija tim tijelom', upozorio je Zelić.

Povjerenstvo, po novom Zakonu, kontrolira sve hrvatske dužnosnike, imajući uvid u njihove bankovne račune, a ima i ovlasti predlagati njihovo razrješenje u slučaju utvrđivanja sukoba interesa ili ih pozvati da podnesu ostavku. Međutim, ističu u Povjerenstvu i Ministarstvu, teško je zakonom propisivati moral, kao i očekivati da će Povjerenstvo raditi posao nekih drugih institucija poput DORH-a. Povjerenstvo nije svemoguće i njegova uloga je svojim odlukama stvarati dobru praksu, a Zakon o sprečavanju sukoba interesa je preventivne prirode. U cijeloj je priči važna i uloga Porezne uprave kroz usporedbu koja se vrši pregledom i komparacijom svih podataka iz imovinske kartice s onima u zemljišnim knjigama, registrima trgovačkih društava i računima u bankama, čemu će dodatno pomoći i potpuno funkcioniranje OIB-a, ističu u Povjerenstvu i Ministarstvu.

Doduše, jedan od problema za oporbu pri izglasavanju ovoga zakona, zbog čega su se potužili i Ustavnom sudu premda se ovaj zakon itekako tiče i ustavnih sudaca, jest i to što bi Povjerenstvo trebalo imati uvid u bankovne račune dužnosnika zahvaljujući njihovoj pisanoj izjavi u kojoj im to dopuštaju. Dakako, izjava vrijedi samo za račun onoga koji ju je dao, što zapravo znači da štedljivi punci ili majke i dalje mogu na svojim računima imati pozamašne svote za koje je unatoč svoj njihovoj sklonosti šparanju pored skromnih im prihoda teško povjerovati da su njihove, a ne, primjerice, zeta koji je obnašao jednu od najviših dužnosti u vlasti.

S druge strane, zahvaljujući širokom opisu dopuštenoga u zakonu moguće je da gradonačelnik jednoga grada istovremeno bude i u upravnom odboru nogometnoga kluba, a da to po slovu zakona ne bude sukob interesa. Zakonodavcu kao da je nepoznato da nije sve u novcu, nešto je i u utjecaju. Međutim, u Ministarstvu upozoravaju da zakonom nisu definirane razine rizika, a u Povjerenstvu ponavljaju da neke stvari prelaze sukob interesa i, primjerice, ako je riječ o zlouporabi položaja, onda se radi o kaznenom djelu, a time se bave druge institucije.

Što se tiče zakonskih odredbi, valja podsjetiti da su dužnosnici obvezni u roku od 30 dana od stupanja na dužnost podnijeti izvješće Povjerenstvu s podacima o svojoj imovini, kao i o imovini bračnog druga. Odredbama se utvrđuje i da dužnosnici za vrijeme obnašanja dužnosti ne smiju imati više od 0,5 posto dionica, odnosno udjela u vlasništvu nekog trgovačkog društva, naime, ranije je to bilo 20 posto, a svoja upravljačka prava moraju prenijeti na drugu osobu. Ovo potonje, međutim, jasno je svima, pa tako i onima u Povjerenstvu i Ministarstvu, često je samo fiktivne prirode, ali s obzirom na slovo zakona forma je zadovoljena, pa je tako neprirodno prirodna situacija da, primjerice, neki ministar dodijeli državno zemljište tvrtki kojoj je sam suvlasnik premda je postajući ministrom svoje suvlasništvo u toj tvrtki prenio na odvjetnički ured upravo da bi izbjegao površinska preispitivanja oko potencijalnoga sukoba interesa.