Izborna pobjeda lijeve koalicije stavila je pred nju i velika očekivanja, posebno u području gospodarskog razvoja. To su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji mjesec dana poslije izbora.

Lijeva koalicija okupljena oko SDP-a bilježi izbor od 42,8 posto, što predstavlja blag porast podrške u odnosu na rezultate postignute na izborima, kad je Kukuriku koalicija u deset 'domaćih' izbornih jedinica zabilježila izbor od 41,1 posto. S druge strane, HDZ je sa svojim koalicijskim partnerima (HGS i DC) zabilježio nešto slabiji rezultat u odnosu na izbore (22,4 posto prema izbornih 23,5 posto). Hrvatski laburisti su ostali na sličnom rezultatu (5,4 posto prema izbornih 5,2 posto), dok je blag porast zabilježilo nekoliko lista: HSP dr. A. Starčević-HČSP (sa 2,8 na 3,4 posto), HSP (sa 3 na 3,2 posto), HDSSB (sa 3 na 3,2 posto), NL dr.sc. Ivan Grubišić(sa 2,8 na 3,1 posto), Hrast (sa 1,3 na 1,4 posto) i Ladonja (sa 0,5 na 0,6 posto). Lista HSS-ZS-SP je ostala na istom rezultatu (3,1 posto), dok su slabiji rezultat, uz HDZ-ovu, zabilježile i ove liste: BUZ-PGS-HRS-Ljubo Jurčić (sa 2,8 na 2,7 posto), HSLS(sa 3,1 na 2,4 posto) i NL Milana Bandića (sa 1,1 na 0,9 posto).

Osim preferencija koalicija, u istraživanju je utvrđena preferencija samostalnih stranačkih lista. I na ovoj ljestvici SDP bilježi veliku prednost u odnosu na HDZ (33,1 prema 19,7 posto). Treće mjesto drže Hrvatski laburisti (5,4 posto), a HNS je odmah iza njih s izborom od 5,2 posto. Ove su četiri stranke ujedno jedine prešle prag na nacionalnoj razini (cijela Hrvatska jedna izborna jedinica). Većina se ostalih stranaka natiskala između 3,4 i 2,2 posto (HDSSB 3,2 posto i HSP dr. A. Starčević3,2 posto; HSS 3,1 posto; NL dr. Ivana Grubišića 2,8 posto; HSU 2,7 posto; HSLS 2,2 posto). Sve ostale stranke su zabilježile izbor od 5,2 posto, dok je 10,6 posto ispitanika/ca bilo neodlučno.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 43,2 posto izbora (prošli mjesec 42,7 posto) najpozitivniji je političar u zemlji. Na drugom je mjestu novi hrvatski premijer Zoran Milanović s izborom od 12,4 posto (prije mjesec dana 9,2 posto), dok je Jadranka Kosor sa 5,6 posto izbora na trećem mjestu (prema 7,7 posto prije izbora). Guverner Željko Rohatinski je najpozitivniji za 5,5 posto građana/ki (prije mjesec dana 6,4 posto). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Dragutin Lesar (4,2 posto), Vesna Pusić (3 posto), Ljubo Jurčić (2,2 posto), don Ivan Grubišić (1,4 posto), Ruža Tomašić (1,2 posto), Radimir Čačić i Damir Kajin (oba po 0,8 posto).

Redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za 86,2 posto građana/ki, a negativan za 8,1 posto (neto pozitivan doživljaj 78 postotnih poena). Zoran Milanović je pozitivan za 58,5 posto ispitanika/ca, a negativan za 26 posto. Prvak opozicije je u ukupnom doživljaju neto pozitivan 32,6 postotnih poena (prije mjesec dana bio je neto pozitivan 22 postotna poena). Jadranka Kosor je pozitivna za 27,6 posto građana/ki, dok je za njih 59,3 posto negativna. Bivša je premijerka u ukupnom doživljaju neto negativna za 31,8 postotnih poena (prije mjesec dana 41,8).

Sanader je povećao svoju prednost na ljestvici negativnog doživljaja hrvatskih političara. Tako je u posljednjem istraživanju Ivo Sanader najnegativniji političar za 27,4 posto ispitanika/ca (prošli mjesec 25 posto). Na drugom je mjestu Jadranka Kosor s negativnim doživljajem od 19,6 posto (prema prošlomjesečnih 23,3 posto). Na trećem je mjestu negativnog doživljaja Vladimir Šeks s izborom od 15,5 posto (prije mjesec dana 14,1 posto). 'Svi političari' su negativni izbor 8,4 posto ispitanika/ca, a slijede dva vodeća čelnika nove vlade: Radimir Čačić (7,7 posto prema prošlomjesečnih 5 posto) i Zoran Milanović (3,4 posto prema prošlomjesečnih 7,1 posto). Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg u zemlji još su: Andrija Hebrang (2,1 posto), Darko Milinović (1,4 posto), Stjepan Mesić (1,1 posto) i Vesna Pusić (0,9 posto).

U posljednjem istraživanju gospodarska kriza u zemlji je ponovo najčešći izbor (30,7 posto). Drugo mjesto drži izborna pobjeda Kukuriku koalicije (16,7 posto), dok su događaji oko otkaza radnicima Sisačke željezare na trećem mjestu s izborom od 12,2 posto. Slijede potpisivanje Ugovora o pristupanju Europskoj uniji (9,2 posto), suđenje bivšem premijeru Ivi Sanaderu i njegov izlazak iz pritvora (4,6 posto), zbivanja u hrvatskom nogometu i HNS-u (3,5 posto), zahtjevi, najave i rasprave o drastičnom rezanju javne potrošnje (3,5 posto), proslava Božića i Nove godine (2,8 posto), produbljivanje krize eurozone i najava nove recesije (2,5 posto), uhićenje policajaca zbog pomaganja kriminalcima (1,9 posto), konstituirajuća sjednica Sabora i izbor Vlade RH (1,6 posto) te događaji u HDZ-u i HSS-u nakon izbornog poraza (1,6 posto). Sve ostale teme i događaji zabilježili su rjeđi izbor za događaj mjeseca.

Jesmo li spremni za bolne rezove?

Ovomjesečno istraživanje CRO Demoskop obuhvaćalo je još dvije zanimljive teme: spremnost na 'odricanja i duboke rezove' i očekivanja od nove vlade u odnosu na prethodnu. Kad je riječ o spremnosti na odricanje, odnosno prihvaćanju 'dubokih rezova', zabilježeni su vrlo disperzirani odgovori i ne tako jednoznačna spremnost na odricanje. Bezuvjetna spremnost na odricanje zabilježena je u 21,6 posto slučajeva, dok je uvjetna spremnost zabilježena u 40,2 posto slučajeva (odgovori: Da, ako bi to donijelo boljitak u zemlji za nekoliko godina 21,0 posto; Da, ali samo ako bi se teret pravednije raspodijelio i da bogati plate više 19,2 posto). S druge strane, 34,7 posto ispitanika nije spremno na nova odricanja (Odgovori: Ne, jer će ponovo najviše podnijeti teret oni koji nemaju ili koji imaju manje 8,0 posto; Ne, jer sam i do sada dovoljno podnosio/la 13,2 posto; Ne, neka uzmu bogatima ili onima koji su se obogatili na našim leđima 13,5 posto). Samo 3,5 posto ispitanika/ca nije odgovorilo na ovo pitanje.

Kad je riječ o očekivanju od nove vlade u odnosu na prethodnu, puno uspješniji rad i veću učinkovitost ističe 28,3 posto ispitanika/ca, dok njih 42 posto očekuje da će nova vlada biti djelomično uspješnija. Da će biti jednako uspješna, smatra 5 posto sugovornika/ca, a da će biti jednako neuspješna, smatra njih 7,8 posto. Djelomično će biti neuspješnija/lošija za 4,6 posto građana/ki, a puno neuspješnija/lošija očekuje njih 2,9 posto. Ništa ne očekuje 1,7 posto ispitanika/ca, dok njih 7,7 posto ne zna što da očekuje. Najveća su očekivanja na području gospodarstva (67,9 posto očekuje bolji rad nove vlade), suzbijanja korupcije (66,8 posto), dok je nešto manje očekivanje na području vanjske politike (62,9 posto).