Tijekom prosinca prošle godine Amnesty International Hrvatske proveo je u sklopu Human Rights Film Festivala, kao i svaki put, Apelmaniju - svjetsku kampanju pisanja apela, koja za cilj ima iskazivanje solidarnosti prema žrtvama kršenja ljudskih prava diljem svijeta te pokušaj utjecanja na vlasti da se spriječe daljnja kršenja prava pojedinaca ili skupina, objasnila je Sanja Freiberger, direktorica AIH-a, koja je zajedno s još desetak aktivista lica prekrivenih slikom Milana Levara predala peticiju i apel DORH-u.

Ovaj je put izdvojeno pet slučajeva: dakle, osim slučaja Milana Levara iz Hrvatske, još je bila riječ o slučajuChristie Cheramie iz SAD-a, Ragihara Manoharana sa Šri Lanke, političkog logora Yodok iz Sjeverne Koreje te skupine aktivistica pod nazivom WOZA iz Zimbabvea, navela je Valentina Otmačić, koordinatorica za zagovaranje ljudskih prava AIH-a.

Pisanjem pisama smo zahtijevali da se ugrožena prava pojedinaca i skupina iz cijeloga svijeta poštuju, zaštite i ostvare, a to je samo jedan od načina iskazivanja solidarnosti s onima kojima se ljudska prava krše i pokušaj da se unesu stvarne pozitivne promjene u živote tih ljudi, ističu u AIH-u. Svake godine, naime, stotine tisuća ljudi diljem svijeta obilježavaju Međunarodni dan ljudskih prava sudjelovanjem u kampanji 'Write for Rights', koju je AIH simbolično nazvao Apelmanija, a tijekom koje su prikupili 1.600 pisama i potpisa na peticije.

U 331 pismu o slučaju Milana Levara koje su napisali građani traži se da se provede istraga i da počinitelji budu izvedeni pred sud zbog razjašnjavanja ubojstva toga bivšeg vojnika Hrvatske vojske koji se usudio progovoriti o ratnim zločinima počinjenim na području Gospića.

Milan Levar likvidiran je prije 12 godina, 28. kolovoza 2000. auto-bombom u dvorištu svoje kuće u Gospiću pred očima tada desetogodišnjega sina nakon što je javno progovorio o ratnim zločinima i Haškom sudu dao informacije o ratnim zločinima u Gospiću, iznijevši tvrdnje da su za zločine počinjene nad stanovništvom hrvatskih Srba u Lici odgovorni neki visoko pozicionirani političari i vojna lica.

Tko se još sjeća Milana Levara, Josipa Reihl-Kira, obitelji Zec...

Bio je neprestano izložen prijetnjama smrću, a premda je odbio preseliti iz grada, policijsku zaštitu koju je tražio nije dobio. Počinitelji, unatoč opsežnoj policijskoj istrazi, do danas nisu niti pronađeni niti procesuirani, podsjetila je nedavno i Inicijativa mladih za ljudska prava, koja je prošle godine zagrebačkoj Gradskoj skupštini dva mjeseca za redom uputila inicijative za imenovanje javnih površina u čast upravo Milana Levara, ali i obitelji Zec te Josipa Reihl-Kira.

Riječ je o različitim, ali i sličnim pričama koje tužno i predugo svjedoče o predratnim i poratnim vremenima, koje ni nakon svih ovih godina nisu raščišćene, a na što je posredno ovih dana upozorio i Human Rights Watch ocjenjujući da 'napredak Hrvatske na području ljudskih prava, kao države koja je dovršila pregovore s EU-om o članstvu, zaostaje u odnosu na preuzete obveze'. Između ostalog navodi se: 'Reakcija Vlade na presudu generalima i način rješavanja ratnih zločina na domaćim sudovima upućuju na nastavak teškoća u suočavanju s prošlošću.'

Iz Amnestyja glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića pozivaju da 'zauzme oštar stav prema nekažnjivosti kako bi se osiguralo da odgovorni za smrt Milana Levara budu konačno izvedeni pred lice pravde te da se žurno istraže navodi protiv visoko pozicioniranih dužnosnika koji bi mogli biti odgovorni za ratne zločine i također da se svjedocima koji svjedoče u postupcima za ratne zločine u Hrvatskoj pruži adekvatna zaštita i potpora te da se istraže svi slučajevi zastrašivanja svjedoka'.