Dva dana nakon referenduma na kojem su hrvatski građani formalno odabrali postati dijelom Europske unije i dalje stižu čestitke, pa je tako i veleposlanik Paul Vandoren mogao još jednom Hrvatskoj čestitati prolazak referenduma, ali i podsjetiti da ne treba spavati na lovorikama: 'Na putu ovamo pitali su me slavimo li još, a ja sam rekao - u nedjelju na večer smo slavili, bio je to velik dan, ali u ponedjeljak ujutro nastavljamo raditi dalje. Zgodno je podsjetiti da je u vrijeme prošlogodišnje konferencije u sklopu ovoga projekta Ministarstva pravosuđa i Delegacije EU u Hrvatskoj Europska komisija spremala Izvještaj o napretku, pri čemu je posebna pažnja bila usmjerena na Poglavlje 23 - Pravosuđe i temeljna ljudska prava, poglavlje svih poglavlja, koje je bilo izuzetno važno za završetak pregovora.'

'Članstvo u EU pružit će Hrvatskoj mnoge mogućnosti i izazove, ali i mir te stabilnost, a nadam se da će se građani i dalje informirati o EU i pripremati za članstvo. Pritom, molim Vladu i Sabor da budu oprezni i da se konzultiraju s EU oko zakona. U EU i dalje očekuju nastavak i jačanje borbe protiv korupcije, a čekaju se i sudske presude', podsjetio je Vandoren u uvodnom govoru.

'U borbi protiv korupcije važna je uloga medija, slobodnih i odgovornih medija koji mogu pomoći objektivnim izvještavanjem u borbi protiv korupcije', istaknuo je te zaključio, 'svaki korak prema jačanju transparentnosti i vladavine prava jača demokratske principe i vrijednosti, u čemu mediji igraju vrijednu ulogu i mnogi su hrabri novinari za te vrijednosti dali i svoje živote.'

Koliko su slobodni mediji, a koliko novinari?

Koliko su i od koga mediji slobodni te je li njihova sloboda ujedno i sloboda novinara, jedno je od ključnih pitanja, pogotovo s obzirom na netransparentnost vlasništva nad medijima, što je priča koja se u Hrvatskoj tek treba rasplesti, a na tom je tragu govorila i potpredsjednica HND-a Ana Raić-Knežević, koja je upozorila da su upravo mediji bili ti koji su upozoravali na mnoge ozbiljne slučajeve korupcije, pišući o njima mnogo prije nego što su oni došli pod policijsko-pravosudnu lupu. Međutim, 'netransparentno vlasništvo nad medijima jedno je od glavnih kočničara medijske borbe protiv korupcije, no vlasnici medija trebali bi shvatiti da su njihovi politički zaštitnici prolazni'.

'Novinari su također osjetili teret krize, no to im nije poljuljalo vjeru u izvještavanje o korupciji, ali uskoro bi i sami mogli postati tema jer se novinarima u posljednje vrijeme nudi novac da ne izvještavaju o korupcijskim slučajevima', upozorila je Raić-Knežević te se zapitala i 'bi li išta od borbe protiv korupcije, a čime se neprestano hvalila vlada Jadranke Kosor, bilo da to nije trebalo zbog završetka pregovora s EU'. Osvrnula se na kraju i na tajnost istrage, koja je često predmet propitivanja, najčešće od strane samih novinara, a s obzirom na interes javnosti, te zaključila da je 'famozna tajnost istrage kao crvena krpa kojom se izaziva novinare da još više gledaju i prate što se u istrazi događa'.

Poziv na propitivanje rada vlasti uputio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić, koji je istaknuo da je 'cilj Vlade društvo bez korupcije te da će ustrajati na progonu svih počinitelja, ali i na identifikaciji i uklanjanju iz sustava svega onoga što uzrokuje korupciju. Korupcija je zlo protiv kojega se svi trebamo boriti, a mediji su se dosad često pokazali kao zadnji mehanizam koji je spriječio da korupcija ne ode u nepopravljivom smjeru'.

'Bez medija nema djelotvorne borbe protiv korupcije'

Kao i prethodni govornici, i sudac Vrhovnog suda i predsjednik GRECO-a Marin Mrčela podcrtao je važnost medija u borbi protiv korupcije, ali i u kontekstu teme 'Mediji - korupcija, ljudska prava - kazneni postupak' ukazao na potrebu poštivanja presumpcije nevinosti koja se u medijima prečesto zaboravlja. Istaknuo je da to nije zbog zaštite posebnih okrivljenika, nego zato što se u toj ulozi može naći bilo tko od nas te da zato uostalom i postoje sudovi jer jedino oni odlučuju je li netko kriv ili ne, u suprotnom – koja je njihova svrha.

Osvrnuvši se ne novinarske prigovore oko rješenja za klevete i kazne u novom Kaznenom zakonu, Mrčela je naglasio da je postojeće rješenje nesmisleno jer ne može zakon navoditi kazneno djelo, ali ne i kaznu zatvora za njega. Nijedan novinar nije zbog izgovrenog završio u zatvoru, kazao je Mrčela i istaknuo da se zalaže slobodu tiska, odnosno, medija, ali da mora postojati odgovornost za namjerno laganje i vrijeđanje, te kazao da je postojeće zakonsko rješenje u vidu većih novčanih kazni svojevrsna pogodba između različitih interesa. Međutim, mediji moraju bit isvjesni moći koju imaju, a ona je ogromna, i ne smije biti kompromisa i ne smije se odustati od od načina da javnost ima pravo znati, ali da se pritom ne krše ustavna prava, upozorio je Mrčela i zaključio da mediji i suci trebaju raditi u interesu javnosti.

Gdje su priči oko korupcije mediji - jesu li i oni dio te hobotnice?

Baš kao i na prošlogodišnjoj konferenciji, održana je panel diskusija na kojoj se htjelo kroz usta samih novinara govoriti o medijima i korupciji, pri čemu se baš kao i prošle godine pričalo o korupcijskom 'šarmu' bivšega premijera Ive Sanadera, jedne od najvećih korupcijskih priča kada je o političkoj sferi riječ, premda se njegova mreža raširila daleko van toga, pa se opet vidjelo da pojedini mediji, koji su taj šarm posebno revno širili, i novinari koji iz njih dolaze nisu svjesni ili se prave da nisu svjesni uloge koju su igrali ili igraju, pa se u tom košmaru izgubio pokoji bljesak razmišljanja na temu borbe protiv korupcije i prateće uloge medija.

Moderator rasprave, koju su pojedini iskoristili da bi od prisutnih sudaca dobili pravne savjete ili tobože nehajno zdvajali nad brojem parnica koje se protiv njih vode već ionako poslovično skrećući s izvorne teme, bio je novinar Jutarnjeg lista Gordan Malić, a u njoj su sudjelovali kolega mu iz EPH-a novinar Globusa Denis Kuljiš, Tihomir Dujmović iz Večernjega lista, Ladislav Tomičić iz Novog lista i Aleksandar Stanković s HTV-a te dopisnik Financial Timesa za regiju Niel McDonald.

'Mediji su jedini nereformirani, nedemokratski dio hrvatskog društva', jedna je od Malićevih konstatacija, dok je Kuljiš ustvrdio: 'Ja ne znam što je korupcija niti borba protiv korupcije'. Naime, teško mu je pronaći granicu između 'specifičnih umreženih odnosa kao specifičnih praksi, koje nisu kriminalne i korupcije za koju ne zna što je jer je u kapitalizmu sve korupcija'. 'Ovo o čemu se često govori su specifične prakse, koje nisu kriminalne', ustanovio je Kuljiš pa uskoro izveo zaključak da je 'ruska praksa da se mediji bave razotkrivanjem. 'Mediji ne trebaju biti objektivni nego politički angažirani s drugim politički angažiranim fakorima s kojima trebaju dijeliti društvenu moć'.

Na taj, inače, samo jedan dio Kuljiševih misli, reagirao je Stanković kazavši da ga 'ta Kuljiševa opaska podsjeća na svojevremeni prijedlog Andrije Hebranga da vlast i oporba podijele HTV tako da vlast dobije prvi, a oporba drugi televizijski program'. Također je izrazio svoju zapanjenost time da se na ekranu javne televizije, koja nema sklonosti njegovanju istraživačkog novinarstva, pogotovo kad su korupcijske afere u pitanju, još uvijek pojavljuju osobe koje se u medijima dulje vrijeme spominju u kontekstu korupcije.

Dujmović je upozorio da su mediji često navijački raspoloženi, a zavapio je i što nema više medijskoga pluralizma, koje bi, smatra, poboljšalo stvari, a ne da imamo neosocijalistički savez medija te očekuje da sada krene i drugo poluvrijeme u borbi protiv korupcije, a ne da se misli da je izborima i referemdumom utakmica završena, jer iako je HDZ šampion korupcije, nije jedini s tim problemom, premda bi se iz medijskoga pisanja, drži Dujmović, mogao steći suprotan zaključak.

Zapanjen je bio i Tomičić, ali zato jer njemu, slično kao i Stankoviću, a ni mnogim drugima, nije jasno kako kao opinion makeri mogu figurirati ljudi koji su dokazano napravili mnoge faulove, poput Davora Butkovića, inače komentatora Jutarnjega lista, no na tu se udicu njegovi kolege iz EPH-a nisu uhvatili, baš kao ni na problem afere Kamensko u koju je navodno upetljan vlasnik EPH-a. 'U aferi Kamensko dobili smo materijale iz policije, bio je to i politički trenutak kad su se ljudi iz policije upregli u borbu s ljudima iz medija konkretno s Ninoslavom Pavićem, ali iz rada na tom slučaju vidite da ne postoji volja da se raspetlja do kraja. I ja ne znam mogu li se neke započete istrage i provesti do kraja čak i sad, i to zbog važnosti izdavača, koji inače surađuje s ljudima u bijegu pod hrvatskoga pravosuđa, pogotovo kad pogledamo za koga je radio ministar pravosuđa i ministar unutrašnjih poslova', zapitao se Tomičić i zaključio: 'Mediji u Hrvatskoj ne da nisu na europskoj razini, nego su čisti dio korupcijske hobotnice'.