Zoran Horvat, voditelj zaprešićkog skloništa udruge AWAP, objasnio je tportalu da su puževi uginuli spontanom smrću najvjerojatnije uslijed neodgovarajućih vremenskih prilika. 'Možda im je bilo prehladno', ocjenjuje Horvat.

Četiri odrasla i 30 mlađih puževa u Zaprešić su stigli nakon što ih je inspekcija zaštite prirode prije godinu dana oduzela Mihaelu Knipliću, samozvanom uzgajivaču afričkih divovskih puževa. Kniplić se u mjestu Selnice pored Čakovca u biznis upustio planirajući prodavati pomlatke puževa, a plan je ispripovijedao novinaru Jutarnjeg lista, koji je opasnog uljeza naivno nazvao 'hit-ljubimcem'.

Kniplić se opametio i više ne prodaje, ali je tportal pronašao novog kršitelja zakona u Samatovcima, koji svoje sluzave jedinke u oglasniku prodaje po cijeni od 35 kuna. 'Rastu centimetar mjesečno, a narastu do 25 centimetara i žive do sedam godina. Kada se naviknu na vaš glas, izlaze iz kućice i protežu se prema vama da bi vas pozdravili čim vas čuju. Hrane se povrćem i voćem, a za sva ostala pitanja slobodno nazovite', tako anonimni prodavatelj Hrvatskom kani proširiti jednu od stotinu najopasnijih invazivnih vrsta na svijetu.

Tijekom rujna prošle godine, u Miamiju na Floridi dvije stotine američkih vladinih službenika iz dvorišta, predgrađa, parkova, rubova šuma, pohvatalo je 33 tisuće afričkih divovskih puževa. Videosnimke Huffington Posta pokazuju kako ljudi grabe grozdove golemih puževa i pripremaju ih za dolazak specijalnih ekipa, koje vreće puževa nose na usmrćivanje smrzavanjem.

'Sada smo mi ili oni', mediji prenose izjavu službenika Ureda za poljoprivredu na Floridi. Službenike građani, poljoprivrednici i tvrtke pozivaju kad god uoče goleme puzavce na svojim ogradama, voćnjacima, vrtovima, jer puž uzrokuje štete na usjevima, voćnim i povrtnim vrstama i imovini.

Nakon slučaja iz Selnica, Državni zavod za zaštitu prirode upozorio je da je afrički divovski puž (stručna naziva Achatina fulica) na popisu stotinu najgorih invazivnih vrsta na svijetu prema evidenciji Svjetske organizacije za zaštitu prirode (IUCN), a da najveći negativan utjecaj ima na poljoprivredne kulture.

Baza invazivnih vrsta IUCN-a još navodi da se ekonomska šteta od afričkog divovskog puža na Floridi procjenjuje od 1969. godine te da bi tada iznosila 11 milijuna dolara kada vlasti ne bi provodile program suzbijanja. Slične štete zabilježene su u dijelu Indije, također u poljoprivredi. Baza IUCN-a navodi niz biljnih bolesti koje prenosi ovaj puž, štete u ekosustavu od povećanog uništavanja zelene biljne mase ili unošenja pesticida radi suzbijanja puževa. Narušavaju kvalitetu stanovanja, a u prometu mogu uzrokovati proklizavanje vozila.

Za eventualni uzgoj ovih puževa prema Zakonu o zaštiti prirode potrebno je ishoditi dozvolu nadležnog ministarstva.

Budući da u Hrvatskoj takvu dozvolu nitko još nije dobio, inspekcija zaštite prirode, odmah nakon spomenutog članka Knipliću je oduzela opasne puževe.

'Vodeći računa da se radi o vrsti koja spada u 10 najinvazivnijih vrsta svijeta prema podacima WWF-a, a koja bi uvođenjem u okoliš Republike Hrvatske mogla izazvati probleme, ne samo u smislu bioraznolikosti, nego i gospodarske štete, kao što se to dogodilo u gospodarstvu SAD-a, a potpuno se rukovodeći odredbama Zakona o zaštiti prirode, inspekcija zaštite prirode oduzela je četiri odrasla primjerka i 30 primjeraka starosti oko tri mjeseca jedinki Achathina fulica, divovski afrički puž', izvijestila nas je Kata Gojević, glasnogovornica Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Širenje invazivnih stranih vrsta danas se navodi kao jedan od glavnih uzroka gubitka biološke raznolikosti u svijetu, po jačini utjecaja svrstan je odmah nakon izravnog uništavanja staništa. Prema Zakonu o zaštiti prirode zabranjeno je uvođenje stranih divljih svojti u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekološke sustave u kojima prirodno ne obitavaju. Taj zakon za ovakve ilegalne hobije fizičkim osobama prijeti novčanom kaznom od 15 do 50 tisuća kuna.