Nije istina da je pri tome izgorjelo 300 već 136 hektara (najnoviji podaci Ministarstva zaštite okoliša), a istina je da na točno tom području godinama traje mnogo veća šteta od vatrene.

Budući da je Kopački rit poznat kao ornitološki važno zaštićeno područje u kojem je zabilježeno 293 vrste ptica, posjetiteljima je oduvijek bio zanimljiv već ulazak u park, odmah nakon prolaska ispod drvenih vrata na cesti od sela Kopačeva prema jezeru Sakadaš. Biciklisti, vozači i pješaci još do 2006. godine tamo bi zastali, jer im se pružao pogled na prostrane ribnjačarske table s jatima raznovrsnih ptica. Opremljeni dvogledima stali bi na nasipu, a amateri nastavili do edukativnih panoa uz Sakadaš i prvo pročitali da se na 600 hektara površine tradicionalno nalaze ribnjaci 'Podunavlje' nastali nakon izgradnje nasipa koji ih odvaja od poplavnog područja Kopačkog rita.

Koliko su ti ribnjaci pticama važni sjeća se Darko Getz, biolog koji je u Kopačkom ritu proveo cijeli radni vijek kao voditelj ribnjačarstva u okviru nekadašnjeg Lovno-šumskog gazdinstva Jelen, a kasnije ekolog Hrvatskih šuma. Ističe sljedeće ptice močvarice koje su redovno dolazile na ribnjake: patke njorke, sive divlje guske, bukavci, glavate patke, tri vrste čigri, eje močvarice, crvenonoge vlastelice, kolonije galebova i čigri, a ranije i kolonije crvenih čaplji. Istakao je one bitnije, jer je broj vrsta bio još veći.

Od 2006. godine tvrtka 'Belje' (sada koncern Agrokor) napustila je ribnjake, nestale su pumpe za upumpavanje vode, a područje preuzima gusta vrbova šuma. „Neshvatljivo je zapuštanje ekološki tako značajnog područja. To je Kopački rit u malome, koji bi se mogao obnoviti i održavati radi pokazivanja ornitofaune parka.“, upozorava Getz. Budući da je u Kopačkom ritu radio 38 godina, a sada piše kritičke članke u ekološki specijaliziranim časopisima, čudi se požarnoj panici i ignoriranju isušivanja ribnjaka. Uostalom, požari su se nekada namjerno organizirali.

'Postojala su dva razloga za izazivanje kontroliranog požara. Jedan je komercijalni, jer se trstika smatrala važnim sporednim šumskim proizvodom od kojih su se izrađivale trščane ploče, a koristila se i u graditeljstvu i dizajnu. Drugo, sprečavale su se štete u šumskim sastojinama, posebice plantažama euro-američkih topola i rasadnicima. Požar je uklanjao puževe poput međudomadara prenosioca metilja pogibeljnog za divljač i domaću stoku. Raspravljalo se već u siječnju koja mjesta zapaliti i zapriječiti prijelaz požara na površine zbog kojih bi nastale štete', objašnjava Getz.

Prije kontrolirano paljenje, danas nekontrolirano, pa panično gašenje s 50 vatrogasaca, deset vatrogasnih vozila i nesuđenim kanaderima iz smjera Zadra. Nekoliko novinskih naslova ilustrira situaciju: „Park prirode zadesio najveći požar ikad“ (Vjesnik, 19. 3.), „Spašen Kopački rit - Šteta od požara je golema“ (Slobodna Dalmacija, 20.3.), „Gori park prirode Kopački rit“, (20.3. Dnevnik.hr).

Radi usporedbe, paniku je nemoguće podići radi sušenja ribnjaka i potrebe njegove obnove. Iako su zaštićeni ribnjaci od 2006. godine bez vode, sada nezaustavljivo zarastaju u gustu šumu, koju će biti teško i skupo posjeći i iskorijeniti. Spomenute vrste ptica uopće ne dolaze. Jedino je Nacional tekstom Ljiljanke Mitoš-Svoboda sredinom prošle godine upozorio na ovaj dio Kopačkog rita pod devastacijom. Ali ništa značajno nije se dogodilo.

U Ministarstvu zaštite okoliša i prirode tvrde ipak da se radilo, premda unutar ureda. „Javna ustanova Park prirode Kopački rit nikada nije ignorirala problem već je pokušavala pronaći i pomoći zainteresiranima za sklapanje koncesije i ponovno pokretanje ribnjačarske proizvodnje, te je slijedom ovih nastojanja održano i više sastanaka sa zainteresiranima u ustanovi i Upravi za zaštitu prirode.“, izvjestili su nas u ministarstvu.

Bilo je zainteresiranih, ali većina ih je odustajala zbog ribojednih ptica i problema s punjenjem tabli ribnjaka vodom. Manje ustave između tabli, ovisno o hidrološkim prilikama Hrvatske vode i ustanova pune vodom „u mjeri u kojoj je to trenutno moguće“. Na prvoj tabli A2 Hrvatske vode uklonile su dio vrbika, a sredstva je osigurao i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF). Izrađena je studija revitalizacije ribnjaka u Kopačkom ritu u zagrebačkoj tvrtki Elektroprojekt i to na inicijativu uprave parka i Hrvatskih voda. Okrugli stol o studiji organiziran je 27. ožujka u upravi parku u Tikvešu. Troškovi provedbe rješenja iz studije planiraju se pokriti iz sredstava EU fondova, ali projekt tek treba nominirati.

Tijekom obilaska ribnjaka ovih proljetnih dana posjetitelj vizualnom metodom može utvrditi da se učinci ovog posla trenutno vide na malom ograničenom dijelu table A2, jedino uz nasip prema Kopačevu, dok na većini od 600 hektara površine nesmetano buja brzorastuća vrba, poput kakvog gustog rasadnika, ali bez popratne panike nadležnih službi i medija.