Podsjetimo da su sudionici sastanka bili predstavnici Grada Splita, pomoćnik ministrice kulture Zlatko Uzelac te predstavnici arhitektonskog studija 3LHD iz Zagreba. Zaključeno je da će redizajn i izmjene opet raditi isti autori. Premda se može na prvi pogled zaključiti da se radi o poštivanju procedure i autorskih prava, problem je znatno kompleksniji i još je jedan dokaz potpunog nerazumijevanja cjeline situacije.

Prije svega, problematična je činjenica da se i ovom prilikom, organiziranjem sastanka navedenih triju strana, ignoriralo mišljenje javnosti, koje je sada zastupano posredstvom više udruga koje sudjeluju, skupa sa stručnjacima Sveučilišta u Splitu, u izradi novog Plana upravljanja povijesnom jezgrom Splita. Na to je upozorio Boran Vrandečić, čelni čovjek Građanske inicijative (GIST) koja je i oborila dosadašnji nekvalitetni prijedlog plana upravljanja, te u suradnji s drugim građanskim udrugama i Sveučilištem inicirala izradu novog Plana. Vrandečić nadalje naglašava da trenutačno ima većih prioriteta od parcijalnog rješavanja problema i najavljenih 'kozmetičkih' izmjena na Rivi.

Redizajn Rive je nedjeljiv od projekta izrade Plana upravljanja povijesnom jezgrom i treba podsjetiti da je projekt preuređenja splitske Rive zapravo već na samom početku, prilikom javnog natječaja i pripreme projekta prije sedam-osam godina, krenuo u krivom pravcu. Tome su tih godina kumovali i čelnici grada, Društvo arhitekata Splita, sudionici natječaja, konzervatori i Ministarstvo kulture.

Usvojena rješenja 3LHD studija i realizacija projekta već tada je izazivala reakciju dijela stručne javnosti i medija 2006. i 2007. godine. To se prije svega odnosi na arheološka istraživanja ispred južnog zida Dioklecijanove palače, na pronađene nalaze te naknadnu odluku da se navedeni nalazi konzerviraju i zatrpaju. Tome se već tada najoštrije suprotstavio najveći hrvatski stručnjak za antičku baštinu Nenad Cambi.

Nalazi antičke obale iz vremena prije gradnje palače, zatim pronađeni temelji jugozapadne ugaone kule Dioklecijanove palače te nalazi slojeva obale iz srednjeg vijeka i dijelova nove mletačke obale na prostoru Rive, bili su sve, samo ne iznenađenje. Prije objavljivanja natječaja i početka svih radova, vjerojatnost da će se naći vrijedni arheološki slojevi nije bila 99-postotna, nego 100-postotna. Posebno je važan nalaz temelja ugaone kule i antičke obale.

Prilikom objave natječaja uopće nisu bili ukalkulirani troškovi zaštite i prezentacije očekivanih novih arheoloških nalaza. U posljednjoj fazi gradnje nove splitske šetnice ušlo se u pravu jurnjavu s politički zadanim rokovima koje je valjda diktirao tada sveprisutni premijer Ivo Sanader. Na upozorenja dijela struke o evidentnom planu da se zatrpaju nalazi, konzervatori i tadašnje vodstvo Ministarstva kulture reagirali su izjavom da će se nalazi korektno konzervirati, a obećano je i da će se u konačnoj izvedbi Rive naznačiti i prezentirati dio nalaza. Naravno, od toga nije bilo ništa i sada po cijeloj dužini dominira tehnobeton.

Sporna 'vješala' su tek površinski vidljiv dio problema nekvalitetnog projekta i promašenog pristupa uređenju Rive. Kao i drugi slični projekti koji se tiču prezentacije i zaštite baštine, ni taj nije sagledan u cjelini. Zapadna i istočna obala gradske luke u Splitu integralni su dio povijesne jezgre, kao i Riva i Dioklecijanova palača. Problem je i odnos prema dijelu Rive koji još nije u obuhvatu rješavanja, a to je bivša Turistička palača, teško ruglo o kojem smo nedavno izvještavali, te dio Rive u duljini od 150 metara ispred južnog zida Dioklecijanove palače na kojem je sada parking, a koji, isto tako, još nije definiran u planovima.

Polemika o 'vješalima' i intervencije u komunalnu opremu zapravo pokazuju da dogradonačelnici, projektanti i odgovorni u Ministarstvu kulture uopće ne razumiju funkcionalnu bit Rive. To nerazumijevanje proizlazi iz shvaćanja splitskog popularnog okupljališta kao mjesta za ispijanje kave. Ugostiteljski i turistički sadržaj je samo jedan od aspekata Rive, ona je i mjesto trgovanja, druženja, privezište za brodove, ima i prometnu funkciju, povijesni i politički značaj, a na kraju krajeva i stambenu funkciju - na Rivi žive i naši sugrađani. Jednostrano 'ugostiteljsko' shvaćanje Rive proizlazi iz općenitog shvaćanja baštine i povijesnih jezgri dalmatinskih gradova kao isključivo ekonomskog i turističkog resursa.

Sada smo zapravo na početku i prvi pozitivni signal je formiranje stručnog tijela za izradu novog Plana upravljanja u sastavu kojeg su stručnjaci Sveučilišta u Splitu, redom volonteri, te predstavnici zainteresiranih građanskih udruga. Na prvom javnom predavanju, koje je prošlog tjedna održao sociolog Mirko Petrić, najavljeni su prvi rezultati za otprilike godinu dana. Na primjedbu da je to možda sporo, Petrić je uzvratio da se, primjerice, 2005. godine krenulo u izradu sličnog plana, sada se već moglo po njemu raditi u Splitu. Navedeni problematični sastanak uz sudjelovanje arhitektonskog studija 3LHD s dogradonačelnicima Splita u režiji zamjenika ministrice kulture, kojim se nastavlja stara praksa ignoriranja javnosti, predstavlja korak unatrag, i to treba jasno naglasiti.

Riva će se moći urediti tek kad se to uklopi u cjelinu povijesne jezgre Splita, tako da se zadovolji mogući realni interes zainteresiranih građana. Ivo Babić, bivši rektor i jedan od volontera sa Sveučilišta u Splitu koji sudjeluje u izradi Plana upravljanja, jasno kaže: 'Grad čine ljudi, a ne spomenici!'