Homofobija je snažno prisutna u Hrvatskoj, no to nije problem koji se može riješiti samo postavljanjem zakonodavnog okvira, nego i obrazovanjem kao kvalitetnom podlogom za borbu protiv bilo koje diskriminacije, zaključeno je na današnjem okruglom stolu povodom Međunarodnog dana borbe protiv homofobije i transfobije održanom u organizaciji pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, uz podršku Veleposlanstva Velike Britanije i u suradnji s LGBT organizacijama civilnog društva
Premda Ustav i zakoni garantiraju svim ljudima njihova prava te postoji zabrana diskriminacija, možemo čuti govor mržnje i uskraćivanje prava i, dok god postoji homofobija, dotad nema dovoljno svijesti o ovom problemu i treba upozoravati da nije u redu na moralnoj razini nekoj manjini odricati njezina ljudska prava, a i zakonodavni okvir još uvijek nije dovoljan i ne jamči zaštitu LGBT osobama, upozorila je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić. Istaknula je potrebu izrade novog zakonodavnog okvira i građanskog odgoja u školama, tim više, podcrtala je, jer se u udžbenicima nalaze stavovi o homoseksualnosti koji se tamo ne bi trebali nalaziti, a pohvalila je prisutnost tema zaštite LGBT osoba u medijima.
Iznijevši međunarodna iskustva, zamjenica veleposlanika Velike Britanije Nicole Davison, veleposlanik Francuske Jérôme Pasquier te zamjenik veleposlanika SAD-a Hoyt Yee svi su redom zaključili da, unatoč napretku kojemu su mogli svjedočiti za svojega života, ipak i u njihovim zemljama ima još dosta posla, posebice na polju uređenja gay brakova i pitanja usvajanja djece. Hrvatskoj je Davison poručila da je i ovo prilika da bude lider u regiji, Pasquier je upozorio da je riječ o neprestanoj borbi za ljudska prava, a Yee je napose istaknuo važnost edukacije i tolerancije, zaključivši da se u suprotnome sprečava puni razvitak društva.
Ministar uprave Arsen Bauk najavio je donošenje zakona o registriranom partnerstvu i novog zakona o državnim maticama te provedbenih pravilnika i naputaka kojima će biti bolje regulirana prava istospolnih zajednica koje bi bile izjednačene s bračnim statusom. Iako u društvu postoji otpor prema tome, kada je riječ o ljudskim pravima, nikada ne bi trebalo razmišljati je li društvo spremno, kazao je Bauk te najavio da će se i on pridružiti ovogodišnjoj Povorci ponosa u Splitu jer osjeća svojom dužnošću pojaviti se tamo i nada se da nećemo opet gledati prošlogodišnje slike. Bit će to, smatra, test i ove Vlade i cijeloga društva, koje čeka definiranje zakonodavnoga okvira i rasprava oko prava LGBT osoba.
Da nije dovoljno samo zakonski djelovati, nego i edukacijom, naglasila je ministrica zaštite prirode i okoliša Mirela Holy, dodavši i da prava seksualnih manjina ne treba tretirati drukčije od prava drugih manjina, ali i da na svaku diskriminaciju treba reagirati uvijek, dakle cijele godine, a ne samo nakon Pridea. Situacija se neće promijeniti ako se ne iskaže politička volja da se stvari mijenjaju jer su seksualne manjine suočene s velikim nerazumijevanjem, kazala je Holy koja smatra da je presudno da promjenu zakonodavstva prate kampanje na nacionalnoj razini, u čemu trebaju sudjelovati političari i pokazati da je diskriminacija pripadnika seksualne manjine neprihvatljiva.
Potpredsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Sanja König osvrnula se na ulogu policije kao zaštitnice ljudskih prava, kazavši da njezino ponašanje pokazuje razvoj stupnja društva, a također je upozorila na važnost obrazovanja kao polugu otpora prema bilo kakvoj vrsti diskriminacije, a Holy je dodala da treba pokazati da zaštita prava seksualne manjine nije samo opredjeljenje progresivnih političkih stranaka.
Stvarnost je, međutim, drukčija, a o njoj je govorio Marko Jurčić iz Saveza udruga Centar za LGBT ravnopravnost upozorivši da su LGBT osobe društveno marginalizirane, na udaru homofobije i žive u strahu od napada i prijetnji, a žele regulaciju obiteljskog i bračnog života. Sanja Juras, predstavnica udruga Kontra/Iskorak, upozorila je na probleme u provedbi pojedinih zakona, poput onoga o suzbijanju diskriminacije, koji nisu primjenjivi jer su, kazala je na temelju prakse, suci pristrani i needucirani, a velik je problem i izostanak spolnog odgoja u školama.
Gledajući pravno, LGBT osobe su zaštićene kao pojedinci, ali ne i u istospolnoj zajednici, kazala je Andrea Grgić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, čiji je kolega Siniša Rodin upozorio da, iako ni u europskoj praksi ne postoji jedinstveno zakonodavstvo po ovom pitanju, ipak se ne tolerira diskriminacija, makar ona bila i indirektna, a odvjetnica Sanja Bezbradica kazala je da bi se zahtjevi LGBT osoba mogli urediti preko izmjena i dopuna Obiteljskog zakona ili kroz novi Zakon o istospolnim zajednicama. Oko definiranja zakonodavnog okvira zasigurno će još biti mnogo rasprave, no jedno je sigurno - zaključili su sudionici okruglog stola - homofobija je diskriminacija i homofobne izjave ne mogu su opravdavati slobodom govora, a nužno je raditi na jačanju tolerancije i upoznavanju s različitostima jer su predrasude u temeljima homofobije.