Na pragu sezone žitelji otoka Silbe, jedne od najpoželjnijih destinacija na Jadranu, suočili su se s problemom nedostatka vode. Zbog duga koji je dosegnuo 2,5 milijuna kuna vodonosac više ne dolazi, pa su ugroženi i ljudi i stoka koju uzgajaju. Voda im doslovno znači život, a svakoga dana sve su svjesniji činjenice da su žrtve birokracije i prebacivanja odgovornosti. Država preko zadarskog Vodovoda duguje vlasniku vodonosca, no krajnje posljedice snose žitelji Silbe
Iako bi formula po kojoj na Silbi dobivaju vodu trebala biti jednostavna, stvari se kompliciraju još od prošlogodišnje suše. Vodu na otok doprema vodonosac Zrmanja, izabran na natječaju, kojemu taj posao, dostavljajući novac zadarskom Vodovodu, plaća država preko Ministarstva regionalnog razvoja.
'Vode nema već dva tjedna. Ni kapi za osnovne potrebe, a životinje doslovno skapavaju. Očajni smo', požalio se novinarima Miodrag Ninković, žitelj Silbe koji se bavi proizvodnjom sira.
Jedan je od 400-tinjak stanovnika na tom otoku 30 nautičkih milja udaljenom od Zadra koji ima pravo na 20 'kubika' vode mjesečno. Tu vodu žitelji Silbe plaćaju po istoj cijeni, dakle nešto više od 13 kuna po 'kubiku', kao i Zadrani, jer otok teritorijalno pripada gradu i pod ingerencijom je tamošnjeg Vodovoda. Prijevoz vode, oko 65 kuna po 'kubiku', plaća država
'Dug koji je nastao podijeljen je u više dijelova. Ukupno je 350.000 kuna pokriveno ugovorom za prošlu godinu, no ta sredstva nisu dostavljena Vodovodu. Postoji i 1,35 milijuna kuna što uopće nije ugovoreno u prošloj godini, iako je voda isporučena. Do kraja travnja ove godine na Silbu je odvezeno još 11.000 'kubika' vode, pa je to dodatnih 750.000 kuna. Sve zajedno – oko 2,5 milijuna kuna', potvrdio je Tomislav Matek, direktor Vodovoda Zadar.
Voda se na Silbu vozila do polovice svibnja, nakon čega je Miloš Cimera, vlasnik vodonosca Zrmanja, odlučio obustaviti posao. Niti Vodovod više nije bio spreman gomilati dug, a u problemu su se našli i poduzetnik, i gradska tvrtka, a ponajviše – građani. Broj bi se ugroženih građana, ukoliko se tvrtka koja nosi vodu na otoke odluči blokirati račun Vodovoda, mogao dramatično povećati.
'Čovjeku su to značajna sredstva, baš kao i nama, pa niti on može voziti vodu, niti ja mogu obećati da ću platiti. Na žalost, nije samo Silba problem nego i drugi otoci. Navodno je Ministarstvo regionalnog razvoja ove godine odobrilo za sufinanciranje prijevoza vode na jadranske otoke 13 milijuna kuna. Samo za zadarske otoke treba skoro četiri milijuna', upozorava Matek.
Povećane potrebe za vodom prošle je godine prouzročila suša te se strahuje da se sličan scenarij može dogoditi i ove godine. K tome, broj stanovnika Silbe i drugih otoka dolaskom turista postane višestruko veći, pa je problem opskrbe vodom nužno riješiti što prije.
Voda tim ljudima znači život. Bez struje i bez svega drugoga možda i mogu, ali bez vode – teško', ukazuje Tomislav Matek
Problema su svjesni i u zadarskoj gradskoj upravi, jer pod ingerencijom imaju Silbu, Ravu, Premudu, Ist i druge otoke. Obratili su se Ministarstvu regionalnog razvoja za susret i rješenje pitanja koje muči žitelje otokâ.
'Svjesni smo problema nedostatka vode na otocima i da su ljudi očajni zbog toga. Pokušat ćemo napraviti sve i zato mislim da je pravi put otići u Ministarstvo i pronaći rješenje kako otočani i njihova stoka ne bi patili', poručio je Zvonimir Vrančić, gradonačelnik Zadra.
Podsjetio je kako su zbog prošlogodišnje suše, koja se nastavila i cijelu zimu sve do proljeća, na otoke prevožene velike količine vode. Interventno se, podsjeća Vrančić, i u veljači nekoliko brodova s vodom poslalo na otoke što je, kako tvrdi, nezapamćeno.
Svi akteri priče upućuju na rješenje problema u Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Iz tog Vladinog resora obećali su tportalu tijekom popodneva odgovor na konkretno pitanje kad će sredstva za mjeru subvencioniranja isporuke vode na otoke, točnije na Silbu, biti alocirana na račun Vodovoda Zadar
