Na pitanje zašto su objavili spornu listu, Nada Čavlović je odgovorila da razloga za objavu ima više. 'Jedan od njih je svakako odgovornost nove vlade prema poreznim obveznicima koji usprkos poteškoćama i krizi uredno podmiruju svoje obveze. Za razliku od velikog dijela poduzetnika s ove liste koji godinama ne podmiruju svoje obveze prema državi, a istovremeno su stjecali veliku materijalnu korist', pojasnila je.

Lista dužnika, istaknula je Čavlović, samo je jedna od mjera uvođenja reda u porezni sustav RH. 'U šest mjeseci rada ove vlade Porezna uprava je donijela cijeli niz mjera kojima je cilj naplatiti porezna dugovanja, a kako bi sustav funkcionirao do donošenja zakona o financijskom poslovanju, gdje ćemo hrvatsko tržište očistiti od onih poduzetnika koji su izvor nelikvidnosti, a dati priliku onima mogu dobro funkcionirati na tržištu', kazala je šefica Porezne.

Također je kazala da su porezni dugovi koje su naslijedili od bivše vlasti dobrim dijelom naplaćeni zahvaljujući mogućnosti reprograma dugova. 'Do kraja ožujka ove godine naplaćeno je pola milijarde kuna. Svjesni problema s kojima se susreću hrvatski poduzetnici, u srpnju smo im omogućili nove mogućnosti reprograma dugova. Istaknula je da će svim poreznim obveznicima koji su u problemima omogućiti reprogram dugova na 36 mjeseci', pojasnila je.

Istaknula je da će se lista dužnika dnevno ažurirati. 'Onaj porezni dužnik koji izvrši uplatu bit će automatski brisan s liste. Istovremeno, listu dužnika ćemo objavljivati svaka tri mjeseca', kaže Čavlović.

Na pitanja hoće li netko iz Porezne uprave odgovarati za ovo dugogodišnje ignoriranje dugova te tko je dozvolio sva ta dugovanja, odnosno tko je od birokrata dužnicima sa stupa srama omogućio to dugovanje, ravnateljica Porezne uprave je odgovorila da se dug od 52 milijarde kuna počeo spominjati tek ove godine.

'Ne bih rekla da je ovdje problem bio u poreznim službenicima, budući da se radi o prevelikom iznosu da bi obični poreznici mogli donijeti odluku da se isti tolerira', pojasnila je Čavlović.

U svakom slučaju, kazala je, riječ je o poduzetnicima i tvrtkama koji su bili dobri s bivšom vladom i koja im je omogućavala da ne plaćaju svoje obveze prema državi. 'Ti isti poduzetnici, čija imena neću isticati, zapošljavali su veliki broj radnika i dobivali unosne poslove s državom, a nisu plaćali svoje obveze. Kad se radi o građevinskim tvrtkama, njihovi vlasnici nisu plaćali svoje partnere, podizvođače poslova. Ti porezni obveznici, kooperanti velikih građevinskih tvrtki, zapali su u velike dugove upravo zbog takvih, koji su naplaćivali svoje račune od države, a istovremeno nisu plaćali usluge onima koji su za njih radili', zaključila je Čavlović.