Stomatološke ordinacije u Hrvatskoj već su duže vrijeme popularne među europskim turistima koji se domaćim zubarima naručuju zbog visoke razine stručnosti, ali i cijena koje mnogim građanima Europske unije djeluju smiješno. U svijetu je to klasičan primjer zdravstvenog turizma koji u Hrvatskoj, nažalost, bilježi samo jedan posto od ukupnih turističkih dolazaka. Prilično mizerna statistika za zemlju koju mnogi njeni građani vole nazivati turističkom silom
Zdravstveni turizam odnosi se na medicinske, lječilišne i wellness destinacije. Medicinski turizam podrazumijeva kirurške zahvate, stomatološke, kozmetičke, psihijatrijske i alternativne tretmane, uz pripadajuće usluge njege i oporavka. Motivi putovanja na medicinske tretmane su uglavnom niži troškovi vrhunske zdravstvene usluge.
Zdravstveni turizam iz godine u godinu privlači sve više ljudi koji se jednostavno liječe od stresa. Sve više turista godišnje odmore provodi u wellnesima i drugim lječilišnim centrima.
Lječilišni turizam jedan je od najstarijih oblika zdravstvenog turizma, a iskorištava klimatske, morske i topličke destinacije. Wellness pak podrazumijeva aktivan i odgovoran pristup u cilju postizanja tjelesne i duhovne ravnoteže.
Nemoguće je pronaći točne podatke, no globalni zdravstveni turizam broji nekoliko milijuna ljudi godišnje koji potroše najmanje 20 milijardi dolara. Od tog bogatog kolača Hrvatska danas dobiva samo mrvice, ali to se uskoro planira promijeniti. Za početak, Ministarstvo zdravlja posvetilo je zdravstvenom turizmu dobar dio strategije razvoja zdravstva, a Ministarstvo turizma navodi kako je im upravo ova grana jedan od strateških ciljeva.
U Hrvatskoj se zdravstvenim turizmom u ovom trenutku bavi samo 18 subjekata u 14 gradova i mjesta, a to su uglavnom specijalne bolnice za medicinsku rehabilitaciju, lječilišta i dva trgovačka društva. Hrvatska trenutno nudi oko 6000 postelja (od čega je 4000 tržišno usmjerenih postelja). Turisti koji preferiraju zdravstveni turizam, prema podacima Ministarstva turizma, troše oko 120 eura dnevno, a u ukupnoj strukturi turističkog prometa na zdravstveni turizam otpada tek jedan posto ukupnih dolazaka i noćenja.
Zdravstveni turizam iznimno je važan zbog produljenja sezone, a u resornom ministarstvu tvrde da su u posljednje vrijeme po tom pitanju napravljeni pozitivni pomaci: u ožujku su nadograđene Terme Jezerčica vrijedne 30 milijuna kuna, a očekuje se ulaganje od još 18 milijuna. Početkom lipnja rekonstruirane su i nadograđene Terme Tuhelj, a cijeli otok Lošinj brendirao se cijeli kao otok vitalnosti
‘Veći iskorak u ovom segmentu očekujemo pri ulasku Hrvatske u EU, jer je upravo ulazak u Uniju bio jedan od ključnih ‘okidača’ za razvoj turizma u termama u Sloveniji, odnosno mogućnosti korištenja sredstava fondova EU. Sigurni smo da će i Hrvatski turistički sektor znati iskoristiti upravo te nove mogućnosti koje će nam se otvoriti kroz korištenje sredstava fondova EU od 1. srpnja 2013’, kažu u Ministarstvu turizma.
Pionir u hrvatskom zdravstvenom turizmu je otok Hvar u kojem je 1868. godine utemeljeno Higijeničko društvo Hvar, prvo turističko društvo u Europi - tvrdi se u strategiji zdravstva. Godine 1889. austrijska je vlada Opatiju službeno proglasila prvim morskim klimatskim lječilištem na Jadranu. Thalasotherapia Opatija, specijalna bolnica za rehabilitaciju bolesti srca, pluća i reumatizma, osnovana je 1957. godine, a danas je predvodnik zdravstvenog turizma u Hrvatskoj.
Hrvatska obiluje potencijalima na moru i na kontinentu. Prema podacima zdravstvene strategije, u Hrvatskoj postoje 222 lokaliteta s uvjetima za razvoj zdravstvenog turizma, od kojih danas iskorištavamo tek 10 posto u okviru 18 organiziranih lječilišnih centara. Kad su u pitanju wellness centri, prema podacima iz 2005. godine, čak se 80 hotela registriralo kao ‘wellness hoteli’
Podatak da su prihodi od zdravstvenog turizma tek jedan posto od ukupnih turističkih prihoda je, s obzirom na potencijale, vrlo zabrinjavajući. U strategiji razvoja zdravstva kao osnovni problem navodi se nedostatno obrazovanje te neusklađenost Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Zakona o pružanju usluga u turizmu te Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.
Ovaj posljednji problem posebno je istaknuo direktor Daruvarskih toplica i predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma HGK Marcel Medak jer im najveće probleme stvara činjenica da se, prema zakonu, samo lječilišta mogu baviti pružanjem ugostiteljske usluge, ali ne i specijalne bolnice.
‘Potrebna je izmjena zakona kako bi se i specijalne bolnice mogle nesmetano baviti turizmom. Potrebno je legalizirati pružanje ugostiteljskih usluga i točenje alkohola te kategorizacija hotela. Mnogi nas zovu i pitaju koliko lječilišni hotel Termal u Daruvaru ima zvjezdica, ali im ne možemo ništa reći', navodi Medak i tvrdi da 14 specijalnih bolnica u Hrvatskoj ima višak kapaciteta koji bi se mogli puniti kad bi im država dopustila da se legalno prodaju na tržištu.
Prema Medakovim podacima, najuspješnije zdravstveno-turističke destinacije u Hrvatskoj su centar za talasoterapiju u Opatiji, Varaždinske i Daruvarske toplice.
Kad su u pitanju globalni podaci, prema IMTJ-u (International Medical Travel Journal) zdravstveni turizam se najčešće svodi na putovanja zbog kozmetičkih zahvata, terapija plodnosti te stomatoloških tretmana. Južna Koreja i Tajvan posljednjih su godina zabilježili najveći rast na ovom području, jedna od vodećih zemalja je Brazil, dok primjerice Amerikanci zbog zdravlja najčešće putuju u Indiju, Meksiko, Tajland, Singapur i Kostariku. Zemlje Europe nisu često spominjane, ali među vodećima su Mađarska, Češka, Njemačka i Turska, a Hrvatska na toj karti još nije ucrtana.
