Te udruge, kako se navodi u priopćenju, u pravilu 'problematiziraju' samo jedan dio Kurikuluma - modul Spolno/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje, kolokvijalno nazvan spolni odgoj, šaljući pri tome potpuno neistinite informacije o tome tko će, kako i o čemu učenike u osnovnim i srednjim školama poučavati o zdravstvenom odgoju, a roditelje pozivaju da djecu ne puštaju na satove na kojima će se provoditi spolni odgoj.

Upozoravamo kako je Kurikulum zdravstvenog odgoja sastavni dio nastavnog plana i programa i kao takav obvezan za sve učenike, što znači da će se svaki izostanak s nastave tretirati jednako kao i izostanci s bilo kojega drugog sata, upozoravaju iz resornog ministarstva.

Netočnom nazivaju i informaciju prema kojoj će vjeroučitelji (razrednici) u školama morati predavati o spolno/rodnoj ravnopravnosti i spolno odgovornom ponašanju.

Teme i sadržaje spolnog odgoja, za koje su primjerice u prvom razredu srednje škole planirana četiri sata u tijeku cijele godine, a u petom razredu osnovne škole dva školska sata, predavat će stručni suradnici pedagozi ili psiholozi škola i liječnici školske medicine, naglašavaju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Pogrešno se, ističu, plasiraju i informacije o sadržajima i temama modula Spolno/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje. Tvrdnje spomenutih udruga da će se djecu podučavati kako je prihvatljivo reći 'Ja sam muškarac s vaginom', 'Moj spol je ženski, a rod muški' i slično iskonstruirane su s ciljem privlačenja medijske pozornosti i obmanjivanja javnosti.

Napominju i kako se na popisu preporučene literature za taj modul nalazi šesnaest naslova, a te rečenice samo su dva izvučena navoda iz literature koju osobe koje će izvoditi program mogu koristiti u pripremi nastavnog sata.

Kurikulum zdravstvenog odgoja nije osmišljen i planiran kako bi se učenicima nametala stajališta i iskrivljavali sustavi vrijednosti. Svrha zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih da bi stasali u zdrave, zadovoljne, uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe. Provođenjem Kurikuluma zdravstvenog odgoja želi se pomoći u razvoju sustava vrijednosti u mladih osoba, istaknuti važnost njegovanja zdravlja, potaknuti razvoj empatije i osjetljivosti za potrebe drugih, no istodobno upozoriti na neprihvatljiva ponašanja i devijantne pojave koje se ne smiju tolerirati ili ignorirati, poručuju iz Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.