Podsjetimo, Lekšić je u razgovoru za H-alter, do kojeg je došlo nakon što je na nepravilnosti upozorila na stranicama Ministarstva kulture, kazala da je od nje na tri radijske postaje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i jednoj u Međimurskoj županiji traženo da lažira emisije kako bi se mogao izvući novac.

Princip je bio sljedeći: složi se koncept emisije, primjerice, za nacionalne manjine, uvrsti se u shemu i kada VEM raspiše novac za dodjelu sredstava, prijavi se na natječaj. VEM potom novac dodijeli, ali se emisije nikad ne emitiraju, već se snimi jedna ili dvije i onda se VEM-u pošalju kako bi se opravdala preuzeta sredstva.

'Mogu samo reći da je jedna od postaja Gradski radio Čakovec (GRČ), o ostalima se ne bih izjašnjavala jer su na njima previše moćni ljudi. Već sam imala određenih neugodnosti i o njima ne želim govoriti. GRČ je lažirao skoro sve emisije u programu, a neke postaje su to radile samo povremeno za pojedine emisije. Na GRČ-u su se lažirale emisije za ravnopravnost spolova, nacionalne manjine i još neke. Nakon što sam odbila lažirati očevidnike i emisije, dobila sam otkaz', kazala nam je Lekšić.

Butković i Manjkas među vlasnicima

No unatoč tome što ne želi navesti imena postaja, od kolega iz tog kraja doznajemo, pak, da je u proteklih nekoliko godina ona radila na bjelovarskim BBR-u i Radio Tereziji te Super radiju iz Čazme.

Vlasnik GRČ-a i BBR-a bio je Ivan Butković, koji je preminuo koncem prošle godine i ujedno je bio predsjednik Hrvatske udruge radija i novina, dok je Radio Terezija do prije nekoliko mjeseci bila u vlasništvu Miljenka Manjkasa, bivšeg glavnog urednika Večernjeg lista i suvlasnika Soundset mreže, a Super radio vodi Dražen Kocijan.

Prema podacima sa stranica VEM-a, iz Fonda za pluralizam, koji se puni iz HRT-ove pretplate, GRČ je u prošloj godini dobio 83,6 tisuća kuna i to je jedini novac koji je dobio jer su koncesiju ishodovali tek u ljeto 2011. godine. BBR je, pak, od 2009. do danas iz Fonda povukao oko 586.000, Radio Terezija 458.000, a Super radio 433.000 kuna.

'Glupost je da se emisije lažiraju. Radijske postaje odrađuju i više od onoga što VEM traži. Doduše, ja ne mogu govoriti o tome što je bilo prije, mogu govoriti o zatečenom stanju. Znam da novinarka Lekšić ima određenih potraživanja prema GRČ-u i da traži enorman novac. Razgovarao sam i s nekim zaposlenicima koji su ogorčeni zbog njezina istupa. Možda činjenica da je u dvije, tri godine promijenila četiri postaje nešto govori o njoj', kazao nam je Robert Veseljak, koji je nakon Butkovićeve smrti postao privremeni upravitelj BBR-a i GRČ-a.

Da je emisije nemoguće lažirati, tvrdi i Miljenko Manjkas.

'Izašao sam iz vlasništva Radio Terezije prije par mjeseci. Držim da vlasnik ne mora biti upoznat s programom. To je briga direktora i urednika programa, ali ne vjerujem da je lažiranje moguće jer su kontrole česte, a postoje i očevidnici. Moguće da je netko umjesto najavljenih stotinu emisija emitirao njih četrdeset zbog sve manje sredstava s kojima raspolažu lokalne postaje', ističe Manjkas.

Lažirati se može

No da problema ima i da je varanje moguće, upozorava Vesna Roller, članica VEM-a

'Upoznata sam s tom pričom i zatražila sam da mi se dostavi je li VEM zaprimio pismeno kakvu pritužbu i moram reći da nismo. Iako novinarka Lekšić kaže da je bila na sastanku s predsjednikom VEM-a Zdenkom Ljevakom, kojem su prisustvovali i neki članovi Vijeća, ja na njemu nisam bila.

No činjenica je da sam nekoliko puta upozoravala da je sustav neučinkovit i da ga se lako može varati. Nažalost, 150 radijskih i 20 televizijskih nakladnika teško je kontrolirati. Radijski nakladnici dužni su od svih emisija dostaviti dvije snimljene. Također, nije definirano ni koliko emisije trebaju trajati, pa ona može biti i pet minuta. Problem je i taj što zakon radijskim postajama nalaže da čuvaju program samo 90 dana nakon emitiranja. Malo smo pooštrili uvjete za dodjelu sredstava u 2013. godini, pa će se emisije morati čuvati ne samo 90 dana, nego cijelu godinu, a predložila sam da Lekšić pozovemo i saslušamo što ima za reći', kazala je Roller.

Da je lažiranje emisija učestala pojava, doznajemo od ljudi koji su bili ili su još uvijek u radijskom biznisu, koji su iz straha od osvete željeli ostati anonimni.

'Nije neuobičajeno da se takve stvari rade. Na radijskoj postaji na kojoj sam radio, to se radilo kada smo imali emisije namijenjene nacionalnim manjinama. Vlasnici na taj način pribavljaju novac. Naravno da to nije u redu, ali o tome neće nitko govoriti javno jer se svi boje za svoj posao.

Svi misle da to nije veliki novac, ali ako iz Fonda dobijete 150 ili 200 tisuća kuna, a imate troje zaposlenih kojima, uz nekoliko honoraraca, dajte minimalac, onda je jasno koliko novca ostaje vlasnicima. To, usudio bih se reći, rade svi i metastaziralo je po cijeloj Hrvatskoj', kazao nam je bivši zaposlenik jedne slavonske radijske postaje želeći ostati anoniman.

Unatoč želji da nešto doznamo i od predsjednika VEM-a, do njega nakon višekratnih poziva nismo uspjeli doći, ali je zato VEM u petak kasno poslijepodne na svoje stranice stavio priopćenje u kojem, između ostalog, ne negira sastanak s Lekšić, ali navodi da nije bilo govora o lažiranju emisija, već koncesiji za područje sjeverozapadne Hrvatske. Također pozivaju Lekšić da im kaže imena nakladnika kako bi mogli obaviti izvanredni nadzor.