Svaka veća količina oborina aktivira pokoje od 707 registriranih zagrebačkih klizišta, no posljednjih dana su vijesti o novim slučajevima odronjavanja zemlje u blizini kuća poprimile razmjere epidemije. Cijela podsljemenska zona na rizičnom je području, a glavni problem predstavlja gradnja neprilagođena terenu. 'Umjesto da građevine stabiliziraju klizište, one ga destabiliziraju', ističe dipl.ing.geologije Željko Miklin, stručni savjetnik iz Hrvatskog geološkog instituta
Za nastanak klizišta moraju biti zadovoljena tri uvjeta: prvi je tlo koje mora biti prhovito da u njega može ući voda, drugi uvjet je kosina veća od tri stupnja, a treći je voda. 'Kada su zadovoljena sva tri uvjeta, može doći do klizanja tla', objašnjava Miklin, dodajući da postoji još jedan faktor koji utječe na aktivaciju klizišta, a to je čovjek.
'Bilo kakva intervencija, ako nije dobro osmišljena, ne stabilizira padinu, već je destabilizira. Ljudi grade bez dozvole i sami su si krivi ako se aktivira klizište', dodaje. Napominje da se na klizištima može graditi, no tada temelji moraju biti drugačiji, kao i sustav statike, od gradnje na području na kojem nema klizišta. Upravo se to kod nas uglavnom ne poštuje iako je izrađena karta sa svim klizištima u Zagrebu.
'Nekoć su ljudi gradili ondje gdje je bilo stabilno, a danas je atraktivan svaki kvadrat zemljišta u podsljemenskoj zoni', tvrdi Miklin, dodajući da se na karti dobro vide najugroženija područja. Posljednjih dana tako su aktivirana klizišta u Podsusedu, Šestinskom dolu, Radićevom šetalištu i Tuškancu, koji ima klizište s obje strane brijega, a posljednje je aktivirano jutros na Podgaju. U podsljemenskoj zoni i sastav tla pogoduje stvaranju klizišta. Riječ je o glinenoj podlozi koja sama po sebi ne upija vodu, no ako je između slojeva praškasti materijal poput pijeska, tada između granula postoji međuprostor koji potom ispunjava voda. 'Teren se ponaša kao da je na kugličnim ležajevima i jednostavno otkliže dolje', dodaje Miklin.
Iako među laicima vlada uvriježeno mišljenje da drveće zaustavlja klizanje tla, to se događa samo u slučaju plitkih klizišta. U slučaju aktualnih klizišta u Zagrebu tlo se pokrenulo dublje od korijenja drveća, tako da je tlo otklizalo zajedno s vegetacijom.
Klizišta se mogu sanirati, no to iziskuje znatna materijalna sredstva. Kao primjer dobre sanacije Miklin spominje veliko klizište na brdu Grmoščici iznad Kustošije. 'To je jako skupo, ali na Grmoščici se nije štedjelo', dodaje, spominjući veliki projekt u kojem sudjeluju tri hrvatska sveučilišta. Riječ je o sofisticiranoj metodi praćenja klizišta na Kostanjevcu. Dakle znanje i primijenjene metode su dostupni, za razliku od volje i novca, ali i disciplinirane primjene propisa.
U Zagrebu aktivirano više od 50 klizišta
Zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta u Zagrebu aktivirano je više od 50 klizišta, potvrdio je za Mediaservis pročelnik gradskog Ureda za upravljanje u hitnim situacijama Pavle Kalinić.
'Možda i više zato što imate i ona koja su na pustopoljinama i koja nitko ne prijavljuje. To je donekle bilo i za očekivati, jer je 2012. spadala u najkišniju godinu u zadnjih 60 godina, a vidimo da je i 2013. nastavila istim smjerom', rekao je Kalinić.
