Na tematskoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije 'Sloboda medija i borba s korupcijom' ocijenjeno je da razina korupcije u medijima iznosi 3,7, na ljestvici gdje je 1 najbolja ocjena, a 5 najlošija
U raspravi su sudjelovali predstavnici hrvatskih medija i neki saborski zastupnici. Prema istraživanju Transparency Internationala, građani su slobodu medija u Hrvatskoj ocijenili s 3,7, s tim da je pet najlošija ocjena. Pravosuđe i političari dobili su poraznu ocjenu 4,4.
Novinari su podsjetili na brojne slučajeve korupcije, cenzure i autocenzure u medijima. Česte su prijetnje novinarima, a prošlogodišnji slučajevi napada na novinara Dušana Miljuša te ubojstvo Ive Pukanića i Nike Franjića još nisu riješeni. Lani je čak 40 novinara uputilo apel Vladi u kojem su naveli da je situacija sve gora i upozorili da Vlada devalvira utjecaj predstavnika medija.
Novinar Hrvoje Appelt prepričao je okolnosti u kojima je dobio otkaz prvo u Jutarnjem listu, a onda u tjedniku Globus. Naveo je brojne situacije u kojima su mu nadređeni opstruirali istraživanje tema za koje je, prema Appeltovim riječima, nekome bilo u interesu da se zataškaju. Appelt smatra da je razlog tome sprega između kapitala i politike čiji je nusprodukt korupcija. Tako je, između ostalog, u svom izlaganju 2004. godine sam istražio kompletno poslovanje tadašnjeg ministra vanjskih poslova Miomira Žužula te došao do podataka o utaji poreza na najam stana zbog kojeg glavni državni odvjetnik Mladen Bajić do danas nije pokrenuo kazneni progon, a došao je i do podataka o sukobu interesa u aferi Imostroj. 'Ta je afera na koncu presudila političkoj karijeri Miomira Žužula, a objavljena je u Jutarnjem tek na žestok pritisak svih novinara redakcije, nakon što je zamjenik glavnog urednika Davor Butković zabranio objavu teksta. Obrazloženje koje je dao glavnom uredniku Tomislavu Wrussu svodilo se na to da novinari 'ne razumiju kakva bi šteta bila izgubiti tako poduzetnog ministra', rekao je Appelt u svom izlaganju.
Aferom Verona, vezanom uz netransparentnu ulogu Vlade u preuzimanju Plive, ispričao je Appelt, EPH je upravljao mjesecima ranije. 'Unaprijed su delegirani novinari iz Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista koji su cijeli tijek preuzimanja Plive od američkog Barra pratili u strogo kontroliranim uvjetima', rekao je novinar Appelt i dodao da je novinarka Nataša Škaričić na skupštini HND-a u Opatiji koncem protekle godine javno kazala da su mnoge kolege nakon 'dobro' obavljenog posla na račun Plive boravili tjedan dana u Indiji u vrlo luksuznim uvjetima. Upozorio je kako do danas nitko nije vidio ugovor o kupnji Slobodne Dalmacije koju je njezin vlasnik, EPH s Fondom potpisao prije gotovo pet godina, postavši gotovo monopolist na nacionalnom tržištu tiskanih medija.
'Svakodnevna je praksa da ministri u Vladi i visoki pravosudni dužnosnici komuniciraju s predstavnicima izdavača, odnosno članovima Uprave. Njihove želje poslije se prosljeđuju urednicima, a urednici ih prosljeđuju novinarima. Ratko Maček, bivši glasnogovornik Vlade, a sada lobist i konzultant, primjerice, redoviti je posjetitelj u zgradi EPH, kao i ministar obrazovanja Dragan Primorac s kojim uredništvo, pema Appeltu, dogovrara izvještavanje o aktivnostima Ministarstva.
'U ljeto 2005. godine, nakon što je Vlada izravnom pogodbom prepustila 85 posto dionica turističkog carstva Liburnija Riviera Hotela fondovima kojima su na čelu sjedili Darko Ostoja i Georg Eltz Vukovarski na ime dugova iz takozvane kuponske privatizacije, objavio sam vijest kako su njih dvojica, odnosno tvrtke kojima su upravljali veliki donatori HDZ-ove izborne kampanje ujesen dvije tisuće i treće. Po nekim procjenama, njih su dvojica prošli otprilike dvije milijarde kuna bolje nego da su hotele kupovali na javnom natječaju ali prave posljedice za državni proračun tek će se vidjeti pravomoćnnim okončanjem sudskog postupka koji su Ostoja i Eltz pokrenuli kada im je, kako bi se riješili sumnje u politički korupciju, HDZ-ova vlada ekspresno oduzela dionice. Nakon toga sam bio prisiljen sudjelovati u spinu kojeg je vodio tadašnji glasnogovornik MUP-a, a danas Vlade Zlatko Mehun, koji je osobno donio 'kompromitirajuću' dokumentaciju o jednoj akviziciji koalicijske Vlade', istaknuo je Appelt.
I sami urednici, ističe on, pod pseudonimom objavljuju tekstove koji služe za rehabilitaciju pojedinih političara. 'Ako niste znali, glavni urednik Mladen Pleše pod pseudonimom Ištvan Križ na duplerici je prošle godine objavio priču u kojoj bivšeg ministra Žužula predstavlja kao jednog od sudionika 'velike svjetske smotre umjetnosti u St. Moritzu'. Zaboravio je, međutim, napisati da je na toj smotri sa ministrom Žužulom boravio i on sam, u pratnji svoje supruge. Večeru na kojoj su zajedno boravili tijekom smotre nije ni spomenuo, što su na njoj dogovarali, poznato je samo njima, a tko je platio boravak obitelji Žužul i Pleše u luksuznom hotelu, netko bi trebao odgovoriti', smatra Appelt.
Urednike je Appelt optužio i za sprječavanje objavljivanja priče o nezakonitom bogaćenju Dmitrija Železnjaka, ortačkom ugovor Vladimira Mamića, Dijane Čuljak Šelebaj i Vladimira Šelebaja
Appelt ističe kako Sanaderova afera satovi također nikada nije okončana, zahvaljujući naputku Tomislava Wrussa da ne mora dalje insistirati na predočenju računa kojima bi premijer pokazao da satove nije dobio na poklon. Istraga Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa o načinu stjecanja imovine premijera Sanadera vrijedne milijune eura također je zaustavljena, a transkripti sa sjednica na kojima je jednu od glavnih riječi vodila danas osoba osumnjičena za koruptivno ponašanje u akciji Indeks, profesorica Deša Mlikotin Tomić, proglašeni su tajnim. Appeltovo izlaganje u cijelosti možete pročitati ovdje
Na skupu o korupciji u medijima istaknuto je i kako je predsjednik HSS-a Josip Friščić u srijedu navečer nazvao je novinarku i urednicu HTV-ovog dopisništva u Koprivnici Sanju Kos Bojanić, izvrijeđao je te priprijetio kako će tražiti njenu smjenu, nezadovoljan prilogom o štićenicima Doma za starije i nemoćne u Koprivnici, emitiranim te večeri u Dnevniku. Friščiću se nije svidjelo to što je novinarka uzela izjavu i od njegova oca Stjepana, makar je štićenik doma i makar je i on među 250 štićenika koji su potpisali peticiju protiv smjene aktualnog ravnatelja Darka Ledinskog
Bitka u koprivničkom Domu za starije i nemoćne vodi se, naime, jer Koprivničko-križevački župan HSS-ovac Darko Koren želi smijeniti ravnatelja Doma, SDP-ovca Darka Ledinskog koji mu je na izborima bio protukandidat. No, štićenici se tome protive zbog čega su uredno protestirali i pred zgradom županije, o čemu je u prilogu i izviješćeno.
