As eko opovrgava te optužbe i naglašava da većinu sklonjenih pasa lutalica na kraju udome, većinom u Njemačkoj. Aktivistima to osobito smeta jer bi mnogi sugrađani, kažu, voljeli udomiti pse, ali im As eko ne dopušta to.

Od srpnja prošle godine, otkada je As eko, direktora Damira Vrvile, preuzeo zbrinjavanje pasa lutalica i na području Splita, sukob s udrugama dodatno se proširio. Vrvilo je u ožujku 2013. podnio prijavu protiv tri šibenske i dvije splitske udruge zbog 'nezakonitog sakupljanja napuštenih životinja'. Udruge je to ponovno naljutilo.

Maja Šintić iz Šibenske udruge mladih kaže da oni u okviru projekta Šibenski prijatelji propisno skupljaju i udomljavaju pse i mačke, i to po privatnim domovima. 'Nemamo sklonište, ali zato su sve životinje čipirane, izliječene, njegovane i uhranjene, za razliku od pasa u skloništu As eka. Udomljavamo ih kod vlasnika koji će im pružiti ljubav', kaže Šintić.

Grupa volontera tih udruga u skloništu snimila je fotografije na kojima su psi doista neuhranjeni i prljavi.

'Posjetom skloništu za životinje šibenske tvrtke As eko došla sam u posjed fotografije izranjavane i izgladnjele kuje goniča u katastrofalnom stanju. Pas se u takvom stanju nalazio u boksu s još oko pet pasa. Kasnijim uvidom u njihov album došla sam do zaključka da je pas stigao neozlijeđen i u puno boljem stanju te opravdano imam sumnju, dapače sigurna sam da su te ozljede nastale nakon dolaska u sklonište', upozorava jedna aktivistica.

Direktor Damir Cvrtila upozorava da je sklonište As eka jedino u Dalmaciji registrirano prema Pravilniku o uvjetima kojima moraju udovoljavati skloništa.

'Da su uvjeti loši kao što nas optužuju, veterinarska inspekcija zabranila bi nam rad i ne bismo bili jedino sklonište u Dalmaciji s dozvolom za rad. To što nas udruge napadaju sastavni je folklor ovoga posla, a napadaju nas da radimo samo zbog profita. To je smiješno, jer da je ovo profitabilan posao, ne bismo bili jedini u Dalmaciji, vjerojatno bi i drugi krenuli u 'biznis'', ustvrdio je Vrvila.

Od Miroslava Lucića, voditelja gradskog odsjeka komunalnog i prometnog redarstva u Šibeniku, saznali smo da gradska uprava As eku po psu plaća 2337 kuna, u što su uključeni troškovi zbrinjavanja, smještaja 60 dana, liječenja, udomljavanja i hrane. Prije nekoliko dana Lucić je bio u skloništu i smatra da su uvjeti života pasa u skladu sa spomenutim pravilnikom.

Tijana Jurković, aktivistica udruge Dalmatiner iz Vodica, misli drugačije. Tvrdi da su boksovi za smještaj bolesnih pasa hladni, bez grijanja, da nakon 16 sati u skloništu nema osoblja, a bolesni i slabi psi smješteni su sa zdravima koji ih ne trpe i ozljeđuju ih. Nakon svake od brojnih prijava inspekcijama, dodaje Jurković, stanje se ipak popravlja.
'Tehnički uvjeti prema zakonu naoko su ispunjeni, ali najproblematičniji je njihov ljudski odnos. Uopće se ne trude udomljavati pse među lokalnim stanovništvom, a ovdje postoji velik interes za to. Međutim As eko inzistira na tome da se psi udomljavaju isključivo tijekom njihova radnog vremena, što zaposlenima nije izvedivo. Zato gotovo svi psi odlaze u Njemačku', kaže Jurković.

Vrvilo je u prosincu 2012. godine pisao Upravi za veterinarstvo Ministarstva poljoprivrede s upozorenjem da njegova tvrtka izvozi velik broj pasa u Njemačku, ali bez potpune garancije da pošteni i humani vlasnici udomljuju pse. U posljednje dvije godine samo je As eko iz svog skloništa u Šibeniku izvezao preko 500 pasa, izvijestio je Vrvilo Ministarstvo. Ti su psi cijepljeni protiv bjesnoće i mikročipirani, a postoje podaci i ugovori s osobama koje preuzimaju pse, koji imaju svoje putovnice, što As eko ne naplaćuje Nijemcima.

Jedna takva primopredaja pasa odigrala se 2. veljače, kada je Njemica Petra Stark, članica uprave udruga ljubitelja životinja Fellkinder in Not e.V., preuzela deset pasa i odvezla ih u Njemačku. Prema zapisniku veterinarske inspekcije, ništa nije bilo sporno, a Stark je rekla da psi tijekom transporta imaju dovoljno mjesta, vremena za odmor te hranu i piće.

Vrvilo kaže da je dobio potvrde da pse udomljuju pošteni vlasnici, ali u to nije posve siguran. Posljednjih godina pojavile su se glasine da pse u Njemačkoj preuzimaju ljudi i razne institucije i zapravo kupuju ne kao kućne ljubimce, nego za daljnju trgovinu i industriju.

'Nije moja dužnost, funkcija, kompetencija i zakonska obveza istraživati kanale udomljavanja pasa u Njemačkoj, jer smatram da je to uloga i zadaća Uprave za veterinarstvo, odnosno veterinarske inspekcije u Hrvatskoj i Njemačkoj te Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno policije u Hrvatskoj i Njemačkoj', smatra Vrvilo.

Jurković kaže da izvoz pasa u Njemačku ne bi bio ni potreban da As eko počne surađivati s volonterima na udomljavanju i boljem oglašavanju pasa iz skloništa. As eko sada ima album s fotografijama na servisu Picasa, trenutno s 27 pasa za udomljenje.