Cilj građanske inicijative 'U ime obitelji', koja poziva narod na 'mobilizaciju u obrani moralnog ćudoređa i dokidanju moralne dekadencije u koju je hrvatsko društvo zabrazdilo', jest dokinuti svaku nadu istospolnim zajednicama da će jednog dana i u RH, kao što je svakodnevno slučaj u sve više europskih i svjetskih zemalja, imati ravnopravan status heteroseksualnim zajednicama. Da bi to sprovela u djelo, plan inicijative 'U ime obitelj' je raspisati referendum, za koji po zakonu unutar 15 dana mora prikupiti 375 tisuća potpisa (10 posto upisanog biračkog tijela) i koji za cilj ima u Ustav upisati odredbu o braku kao zajednici muškarca i žene
No 'natjerati' standardno apatične Hrvate na bilo kakvo glasanje moglo bi se pokazati vrlo skupa avantura. Tako na službenim stranicama srodne udruge GROZD njezina dopredsjednica Kristina Pavlovićujednojedna od suosnivačica inicijative 'U ime obitelji', moli javnost za donacije, navodeći broj žiro-računa svoje udruge, uz napomenu da uspjeh referenduma o braku kao zajednici muškarca i žene zahtijeva velika finacijska sredstva. I to ne bi bilo toliko problematično da se isto ne traži i na stranicama građanske inicijative 'U ime obitelji', koja je također objavila broj žiro-računa na koji građanstvo može uplaćivati donacije.
Naime, ono što bode u oči jest činjenica da neformalne, neregistrirane građanske inicijative po zakonu ne smiju primati bilo kakve financijske donacije. Da je cijela stvar u najmanju ruku sumnjiva, potvrđuje i činjenica da broj žiro-računa naveden na web-stranici inicijative 'U ime obitelji' uopće ne pripada toj inicijativi, nego nedavno osnovanoj udruzi 'Građani odlučuju', čiji je dopredsjednik Krešimir Miletić koji je ujedno i jedan od dopredsjednika nacionalističko-kršćanske stranke HRAST. Inače, predsjednik HRAST-a i GROZD-a je Ladislav Ilčić, Miletićev glavni suborac u kampanji protiv zdravstvenog odgoja, ravnopravnosti LGBT osoba i općenito vrijednosti sekularnog društva.
Tako na stranici inicijative 'U ime obitelji', koja pršti od fotografija sretnih (heteroseksualnih, naravno) obitelji, stoji zamka u koju se vrlo lako upada – poziv na donacije neformalnoj građanskoj inicijativi 'U ime obitelji', pri čemu se navodi broj žiro-računa posve druge udruge (što se nigdje na stranicama 'U ime obitelji' ne navodi). Uz činjenicu da u RH živi ogroman broj onih koji dijele mišljenja koja se promiču takvim pozivom na referendum, činjenica je i da bi takav način financiranja 'građanske inicijative' mogao biti nelegalan. Da bi zakon doista mogao biti prekršen objavom broja žiro-računa udruge na koji građani mogu uplaćivati donacije inicijativi 'U ime obitelji' i to bez navođenja imena udruge kojoj dotični žiro-račun zaista pripada, potvrdio nam je zagrebački odvjetnik Dominik Janković
'Građanska inicijativa kao takva nema status udruge niti je regulirana Zakonom o udrugama. Slijedom toga, naime, sve troškove 'građanskih inicijativa' u pravilu snose sami volonteri iste', rekao nam je Dominik Janković.
Odvjetnika Jankovića pitali smo i što može napraviti građanin koji je uplatio donaciju te naknadno saznao da se građanske inicijative po zakonu ne smiju financirati na taj način, na što smo dobili sljedeći odgovor: 'Ako vas je netko s ciljem da sebi ili drugome pribavi protupravnu imovinsku korist, lažnim prikazivanjem ili prikrivanjem činjenica (na stranicama 'U ime obitelji' nigdje nije navedeno da račun za donacije ne pripada njima, već potpuno drugoj udruzi; op.a.) doveo ili održavao u zabludi i time vas naveo da na štetu vlastite ili tuđe imovine nešto učinite ili ne učinite, u smislu Kaznenog zakona RH (čl. 236.) zakonska obilježja kaznenog djela prijevare su ispunjena.'
'Pored navedenih objektivnih obilježja citiranog kaznenog djela, da bi navedeno kazneno djelo prijevare bilo počinjeno, na strani počinitelja mora u trenutku počinjenja postojati i tzv. prijevarna namjera, kao subjektivno obilježje kaznenog djela. U slučaju postojanja navedenih objektivnih i subjektivnih obilježja kaznenog djela, možemo govoriti o prijevari u smislu kaznenog prava', zaključio je Janković.
Pravobraniteljica: Ustav ne služi zaštiti pojedinih pravnih instituta
Za mišljenje i komentar o najavljenom prikupljanju potpisa za referendumsko pitanje uvođenja sporne odredbe u Ustav RH, zamolili smo i Pravobraniteljicu za ravnopravnost spolova Višnju Ljubičić
'Mora se pojasniti i sama razlika između odredbe Ustava Republike Hrvatske o braku i obitelji koja je načelne i deklarativne naravi, ali obvezuje zakonodavca, kao i sve građanke i građane Republike Hrvatske, te samog braka kao pravnog instituta koji postoji već gotovo 2000 godina. Zadaća Ustava nije da posebno štiti pojedine pravne institute, nego da iste propiše zaštićenim dobrima i utvrdi temeljna načela kojima se isti uređuju. Zatim se pojedini pravni instituti uređuju posebnim zakonima do detalja.
Isto tako mogu reći da sam sigurna da je 99% građanki i građana ove zemlje protiv spolnog nasilja nad djecom, pa svejedno to nije zabranjeno Ustavom Republike Hrvatske, već je Kazneni zakon takvo ponašanje odredio kao kažnjivo djelo i propisao kazne za spolno zlostavljanje djece. Napominjem i to da Ustav Republike Hrvatske čl. 62. propisuje da je obitelj (a pod time sigurno smatra i djecu) pod posebnom zaštitom države. Ako bi se brak između muškarca i žene kao poseban institut štitio Ustavom Republike Hrvatske, to bi ujedno značilo i dovođenje u nepovoljniji položaj drugih oblika obiteljske zajednice, kao što je npr. izvanbračna zajednica, kojima takvim postupkom ne bi bila pružena jednaka važnost i zaštita u domaćem pravnom poretku. Na taj način Republika Hrvatska bi se vjerojatno našla u sukobu s obvezama koje za nju proizlaze iz međunarodnih pravnih akata čija je članica', zaključila je pravobraniteljica Višnja Ljubičić.
