Višesatna tribina o Kurikulumu zdravstvenog odgoja, koju je u četvrtak organiziralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, ponovila je polemične tonove o četvrtom modulu koji se bavi spolnom i rodnom ravnopravnosti te spolno odgovornim ponašanjem učenika.
Tribina je održana u sklopu javne rasprave otvorene 1. lipnja, a koja će, kako se čulo, umjesto do 30. lipnja potrajati do 12. srpnja ove godine.
Autor ginekolog Dubravko Lepušić kazao je da su za Kurikulum zdravstvenog odgoja konzultirana iskustva iz mnogih zemlja te spomenuo kako su udžbenici iz vremena Jugoslavije imali relativno dobro zastupljene sadržaje iz toga područja. Cilj zdravstvenog odgoja je razvoj socijalnih vještina mladih da se znaju ponašati u rizičnim situacijama. Kazao je kako veliki broj mladih osoba zbog neznanja oboli od spolno prenosivih bolesti ili stekne neželjenu trudnoću. Hoće li netko prakticirati apstinenciju ili će koristiti prezervativ to je njegova stvar, ali mi mu moramo pružiti znanje da on može odučiti. Ako tvrdite da djeci ne treba govoriti o prezervativu onda im s smanjujete mogućnost izbora, kazao je okupljenima.
Ostala tri modula odgoja - živjeti zdravo, prevencija nasilnog ponašanja i prevencija ovisnosti - bile su rjeđe spominjane teme.
Nekoliko sudionika isticalo je pravo roditelja da izabere odgoj za svoju djecu te je optuživalo ponuđeni model da ‘gura’ sustav vrijednosti s kojim se ne slažu. Jedan sudionik smatra da se djeci ‘prerano govori o nekim stvarima’, da im se sugeriraju ‘moderne vrijednosti’, a osobe koje ih ne prihvaćaju smatraju zaostalim. ‘Ako apstiniraš nisi moderan’, kazao je i dodao da bi volio vidjeti izvedbeni sadržaj ili udžbenik da točno vidi što se promiče tim modulom.
Zašto ne uvedete dva zdravstvena odgoja da roditelji mogu birati?, zapitao je jedan sudionik. Drugi, koji se predstavio kao vjeroučitelj, izrazio je neslaganje s kurikulumom jer, po njemu, promiče promiskuitetno ponašanje i na indirektan se način suprotstavlja vjeronauku. Na pitanje moderatora da pojasni tvrdnju kazao je: ‘Suprotan je šestoj božjoj zapovjedi!’ (Ne sagriješi bludno).
Njegov kolega ustvrdio je da vrednote četvrtog modula ‘dovode do konfrontacije s vjeronaukom, iako predmeti moraju biti u korelaciji’.
Sudionica koje je rekla da ima petoro djece optužila je školu da ih ‘samo fila informacijama’, umjesto da im pokazuje svojim promjerom. Osvrnuvši se na četvrti modul kazala je: ‘Želim da se mojoj djeci pristupa iz perspektive apstinencije’.
Pedijatar Mario Ćuk ocijenio je kurikulum nestručnim i ‘dosta šlampavim’, jer u njegovu sastavljanju nisu sudjelovali ni psihijatar ni pedijatar, što je nedopustivo. Da ste se samo javili liječničkom društvu dobili bi stručnjaka za ta područja, kazao je Ćuk.
Njegov kolega pedijatar neurolog rekao je da kurikulum polazi od određenja zdravlja kao odsutnosti bolesti, a ne kao stanja potpunog tjelesnog, duševnog i socijalnog blagostanja pa je i pristup stručno selektivan.
Iako rjeđi, čuli su se istupi koji su podržavali kurikulum. Predstavnica udruge Roda podržala je kurikulum i smatra da roditelji često ‘fantaziraju’ o tome što njihova djeca znaju o ‘raznim stvarima’ te da treba imati povjerenje u stručnjake jer oni više o tome znaju.
Jedan je sudionik kazao da postoji nesporazum oko prava roditelja. Oni imaju pravo odgajati djecu, ali nemaju isključivo pravo, osobito ako im nanose štetu. Primjer je odnos prema samozadovoljavanju koje neki roditelji proglašavaju grijehom, a to je normalna fiziološka potreba, kazao je. Slično je i sa kondomima, ocijenio je i dodao da je ‘problem što se u javnim školama promovira vjeronauk’.
Predstavnik rodnih studija požalio se da hrvatski obrazovani sustav ne poznaje obrazovanje za spolnost. Pozdravio je donošenje kurikuluma i rekao da on ne smije biti i da nije vrijednosno obojen te u prilog naveo više primjera iz kurikuluma koji pokazuju da se učenicima kod odlučivanja nudi mogućnost izbora. ‘Svatko onaj tko ne zna što je rodno pravo ne bi smio o tome zauzeti stav’, zaključio je.
Predsjednik Udruge učenika grada Zagreba Mihael Salopek kazao je da bez odluke Ustavnog suda i medija ne bi ni bilo javne rasprave o kurikulumu. U njemu, tvrdi, nema osnovnih definicija i nejasan je.
Moderator rasprave Darko Tot odgovorio je da kurikulum nije pisan za učenike i roditelje nego za nastavnike i učitelje. U njegovu temelju je apstinencija i uzajaman vjeran odnos, ali njegov je cilj ukazati na razlike i potaknuti na odgovorno zaključivanje. Da su djevojke koje su na prevaru odveli u Italiju, drogirali i potom ih izložili prostituciji imale ovakav odgoj to im se vjerojatno ne bi dogodilo, kazao je Tot.