Ako se takva odluka Hrvatskog sabora provede, po prvi put u Hrvatskoj povijesti na referendumu će se odlučivati o ljudskim pravima, točnije rečeno o trajnom zaustavljanju napretka u zaštiti ljudskih prava jedne manjinske skupine, upozoravaju ženske grupe pitajući se što se može očekivati u budućnosti i čija će se ljudska prava sljedeći put naći na referendumu.

'Hoćemo li na ovakav način raspravljati o pobačaju, smrtnoj kazni ili pravima nacionalnih manjina?', pitaju Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske.

U zajedničkom priopćenju ističu da se ni Vlada niti Hrvatski sabor nisu dosad službeno očitovali o sadržaju referendumskog pitanja, dok se Ustavni sud, na svoju inicijativu, isključivo očitovao o proceduri, ali ne i o ustavnosti samoga pitanja.

'Riječ je o pitanju ljudskih prava, a Hrvatski sabor prije odluke o raspisivanju takvog referenduma nije čak ni zatražio Ustavni sud za mišljenje', upozoravaju grupe te podsjećaju kako su za vrijeme javne rasprave članovi Vlade i vladajuće stranke u Hrvatskom saboru, iako svjesni da se radi o pitanju ljudskih prava, odbili iskoristiti svoje ovlasti da spriječe raspisivanje referenduma.

Time su, smatraju, još jednom pokazali političku neodgovornost i demokratsku nezrelost, pa će aktivistkinje i aktivisti za zaštitu ljudskih prava učiniti ono što je Hrvatski sabor propustio učiniti - uputiti prijedlog za ocjenu ustavnosti sadržaja referendumskog pitanja.

Kontra, Rišpet i Ženska mreža Hrvatske također podsjećaju na tumačenje pučke pravobraniteljice i pravobraniteljice za ravnopravnost spolova da bi odredba u Ustavu kojom bi se brak definirao kao zajednica žene i muškarca bila protivna člancima 3. i 14. Ustava, te bi predstavljala dovođenje izvanbračnih i istospolnih zajednica u nepovoljniji položaj.