Aktivistice ove udruge jedine se konkretnom pomoći bave žrtvama obiteljskog nasilja. Pod ovim imenom djeluju u Zagrebu, ali su na svom polju rada prisutne u cijeloj državi. Bilo da se radi o osobnoj zaštiti, pravnoj pomoći, pomaganju u stvaranju novog života nakon bijega od nasilnika (to često znači seljenje iz jednog grada u drugi), Autonomna ženska kuća – Zagreb neizmjerno je važna institucija za žrtve obiteljskog nasilja. Sudbine žena žrtava obiteljskog nasilja koje su zakucale na njihova vrata najbolji su dokaz za to, a bez Autonomne kuće brojka poginulih nesretnica sigurno bi bila i viša. Trenutni kapaciteti su ionako premali, zatvaranje bi bilo zaista tragično.

Blijeda, uplašena i nevoljka govoriti o tome bila je i nekadašnja korisnica zaštite koju pruža Autonomna ženska kuća – Zagreb koja je podijelila svoja iskustva pred građanima i novinarima. Strah da ne bude nađena, istučena, osakaćena ili ubijena toliki je da se nakon dva desetljeća od posljednjeg nasilnog čina nad sobom, dan danas ne može toga prisjetiti, niti na trenutak, a da se svi ti osjećaji ponovno ne probude snažni kao i dana kada su nastali. 'Najčešće pitanje, ali i ključ u nošenju s obiteljskim nasiljem je: Zašto si toliko dugo čekala u nasilnom okruženju prije nego si pobjegla? Nije lako razumjeti nekom tko nije osjetio kućno nasilje na vlastitoj koži zašto je teško otići', rekla je. Od prisutnih kao da nitko nije čuo na početku tribine da je rečeno kako je žena bila u Autonomnoj kući sredinom '90-ih. Tek kada je na novinarski upit drugi put to ponovila postalo je očito kako su duboki i ozbiljni tragovi koje strah ostavlja i na unutrašnjem i vanjskom biću žrtve obiteljskog nasilja.

Na tribini s temom problematike društvene šutnje i izbjegavanja diskusije o ovom 'tabuu' najavljen je i datum premijere filma 'Šuti' Lukasa Nole, a neke predstavnice Autonomne kuće kao i žena čije svjedočanstvo smo čuli imali su priliku pogledati film prije tribine. '25 godina radim ovaj posao i vrlo rijetko vidim muškarce da suosjećaju s ovom tematikom, ali Lukas je svojim filmom pokazao da je to itekako moguće, i zahvaljujem mu se na njegovom djelu. Teško je preporučiti ovakav film, jer je dovoljno dobar da vam smuči život, ali ako želite doznati što je što u obiteljskom nasilju, onda je 'Šuti!' film za to', rekla je Neva Tölle. 'I izgledom i radnjom ovaj film je čisti ratni film. U kojem se radi i o gubljenju života', rekao je Lukas Nola.

Neke statistike iz RH koje se tiču nasilja nad ženama: 50% žena koje su izgubile živote u nesrećama u domaćinstvu, (pale s ljestvi, u rupu, s drveta etc.) u biti je ubijeno od strane svojih partnera. Svaka četvrta žena doživjela je da ju muškarac pribije o zid držeći ju za vrat. 20% svih žena žrtava kućnog nasilja ima spontani pobačaj. Najčešći profil agresivca je čovjek koji prije nije osuđivan, u društvu ili neupadljiv ili omiljen, najčešće nevjerica nakon tragedije – 'naš omiljeni susjed?', koji nikada ne pravi probleme. Svaka treća žena u RH doživjela je nasilje nad sobom!

Predstavnica Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova rekla je na tribini, uz nabrajanje svega što je pravobraniteljica učinila, i to da su pozivi u Ured svakodnevni. Potvrdila je i važnost postojanja Autonomne kuće kao ključne točke u pomaganju žrtvama ekstremnog nasilja da započnu novi život. 'Kapaciteti od osam žena koliko ih 'popunjena' Autonomna kuća i može primiti kap su u moru, ali ipak su kolika-tolika šansa najugroženijim ženama uopće za preživljavanjem. Ako im i to oduzmemo, ne znam kako se možemo zvati civiliziranom zemljom', izjavila je sasvim iskreno, i dovoljno konkretno da zaključi obilježavanje ovog dana, svjedokinja obiteljskog nasilja koja je iznimno zbog situacije u kojoj se Autonomna ženska kuća nalazi pristala sudjelovati na tribini.