Predstavljajući prijedlog Nacrta ustavnih promjena predsjednik Odbora za Ustav Peđa Grbin podsjetio je da je izmjene inicirao SDP koji je htio ukinuti zastaru za teška ubojstva počinjena iz političkih pobuda, no nakon rasprave u radnoj skupini odlučeno je da se zastara ukine za sva teška ubojstva.

'Ovime se u naš sustav ne dodaje novo ili nova kaznena djela, već samo definiramo da za određeno, već postojeće kazneno djelo nema zastare. Ova je promjena potrebna iz više razloga, ali prije svega zbog pijeteta prema žrtvama neprocesuiranih kaznenih djela i samim time zbog zadovoljavanja načela pravednosti kao jednog od najviših moralnih načela koje će jamčiti kažnjavanje i onih počinitelja kaznenih djela za čije sankcioniranje u određenom trenutku nije bilo političke ili neke druge volje. Zastara kaznenog progona nije i ne smije biti privilegija onih počinitelja kaznenih djela koje država iz bilo kojih razloga u određenim trenucima nije mogla ili htjela procesuirati. Ovako je uređenje lišeno bilo kakve ideologije. Teško ubojstvo koje se sankcionira ne mora imati politički predznak da bi ga procesuirali i mora biti sankcionirano u svakom slučaju, a ne samo onda kada je počinjeno od strane određene grupe ljudi koju iz ovog ili onog razloga želimo istaknuti ili demonizirati', kazao je Grbin.

Nacrt promjena Ustava određuje i da će se ubuduće ustavni zakoni donositi prema proceduri predviđenoj za donošenje Ustava, odnosno u tri faze. Jednako tako prema nacrtu ustavnih promjena iz Ustava bi se brisale odredbe koje govore o ustavnim stankama u zasjedanju Sabora, te bi u Ustavu ubuduće samo stajalo da sjednice Sabora saziva predsjednik Sabora i da je to dužan učiniti kada to od njega traži predsjednik Republike, Vlada ili jedna trećina zastupnika.

U Nacrt ustavnih promjena ušao je i prijedlog HDSSB-a koji se tiče regionalizacije. 'Ovim se prijedlogom predlaže brisanje termina područne odnosno regionalne samouprave i uvođenje jasnog i nedvosmislenog termina regionalna samouprava uz utvrđenje da su jedinice regionalne samouprave županije i regije. Područje županija i regija odnosno popis i broj jedinica koje će se zvati regijama odnosno županijama, njihove ovlasti i financijska sredstva koja će im biti na raspolaganju uredit će se posebnim zakonom, ali se ovom promjenom čini prvi korak ka stvaranju regionalizacije Republike Hrvatske', rekao je Grbin

Možda i najopsežniji posao radna skupina napravila je oko referendumske problematike. Smanjuje se broj potpisa potrebnih za raspisivanje referenduma na temelju zahtjeva građana na 200.000. Propisuje se da se referendum ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda sadržanih u glavama 2. i 3. Ustava, na obveze koje proizlaze iz međunarodnih ugovora, osim potvrđivanja, otkazivanja ili povlačenja iz tih ugovora, na donošenje i izvršenje proračuna i porezni sustav, na obranu i nacionalnu sigurnost te na pitanja koja se odnose na izbore i imenovanja u djelokrugu Hrvatskoga sabora. Propisuje se većina potrebna za donošenje odluka na referendumu na način da će za promjenu Ustava ili odluke za čije je donošenje potrebna dvotrećinska većina glasova svih zastupnika biti potrebno više od 50 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum, za donošenje odluke za čije je donošenje potrebna natpolovična većina glasova svih zastupnika više od 40 posto od ukupnog broja birača, a za donošenje ostalih odluka više od 25 posto od ukupnog broja birača upisanih u popis birača za taj referendum, pod uvjetom da je tako ostvarena većina od ukupnog broja birača koji su pristupili referendumu.

Smatramo da će se na ovaj način osigurati da referendum ostane efikasan način odlučivanja i postane korektiv odnosno dopuna predstavničkom tijelu kao donositelju odluka, da će se osigurati da referendum predstavlja stvarnu volju građana, ali i da će se osigurati da se kroz institut referenduma ne dopuštaju one inicijative koje narušavaju demokratski karakter naše domovine', poručio je Grbin, dodavši da će se vezano uz referendum kroz izmjene zakona propisati i da Ustavni sud referendumsko pitanje preispita prije početka prikupljanja potpisa, a propisao bi se način prikupljanja potpisa, ali i uredilo financiranje kampanja za referendum.

Iako je Grbin načelno pojasnio što donosi Nacrt ustavnih promjena, njegovo izlaganje izazvalo je niz replika. Sabor donosi još jedan božićni Ustav, no on je daleko od onog prvog, kazao je HDZ-ov Željko Reiner. 'Umjesto da Ustav bude na neki način proslava demokracije, ovaj Ustav će biti sumrak demokracije. Činjenica je jedna, da se on donosi na potpuno drugačiji način, nevjerojatnom lakoćom i olakošću i čovjek bi uspoređujući božićne ustave mogao jedino biti tužan', rekao je Reiner.

Ovakve ustave promjene donose se samo kako se jedan čovjek (Josip Perković, op. a.) ne bi izručio Njemačkoj. 'Kad već mijenjamo Ustav smatram mojim prilogom ovim promjenama Ustava da treba promijeniti preambulu Ustava na način da se ona čitava briše i da se izbaci ZAVNOH, odnosno ZAVNOJ. ZAVNOJ treba izbaciti iz Ustava jer je on pokriće svih zločina ratnih, poratnih koje je komunistička nomenklatura napravila. To je jedini način da detitoiziramo Hrvatsku i da iziđemo iz diktature jer će inače naše generacije morati raditi ono što se danas događa na glavnom trgu u Kijevu', rekao je HDZ-ov Dujomir Marasović.

HDZ-ov Davorin Mlakar zamjerio je SDP-ovom Peđi Grbinu što je HDZ bio onemogućen sudjelovati u ustavnim promjenama, no odmah je stigao odgovor od Grbina, koji je HDZ-ovcu rekao da se radna skupina i Odbor za Ustav konzultirala i sa stručnjacima i s udrugama i sa sindikatima. 'Pokušali smo razgovarati i s vama, ali nismo uspjeli. A znate li zašto? Jer ste se oglušili, jer ste od prvog dana odlučili opstruirati i reći da ovo ne valja, a to nije tako. Ja se nadam, ja ne znam da li ćemo usvojiti ovaj tekst Ustava, to ćemo vidjeti nakon ove rasprave, vidjet ćemo nakon nekoliko glasovanja u Hrvatskom saboru, ali ovaj Ustav neće donijeti vladajuća većina, ovaj Ustav će donijeti najmanje dvije trećine zastupnika u Hrvatskom saboru, i to one dvije trećine koje su radile, surađivale i u ovih šest mjeseci napravile nešto što će biti dobro za našu domovinu', rekao je Grbin.

Zamjerili su u HDZ-u i prekratku javnu raspravu, a dokaz tome je, kažu, i to što je svoje prijedloge prekjučer poslao predsjednik Josipović. 'Ako je netko trebao biti uključen u tu javnu raspravu, ako se netko trebao usuglasiti s promjenom Ustava ili barem u tome sudjelovati na primjeren način, onda je to predsjednik Republike', rekao je HDZ-ov Branko Bačić.

Grbin je ponovio da je cijeli postupak oko promjena Ustava pokrenut još u srpnju i da je bilo dovoljno vremena za raspravu. 'Ništa se ne radi preko noći, dapače, o svemu raspravljamo. I za kraj, ovo što ste rekli o primjedbama predsjednika Josipovića. Ja vas molim da ih pročitate, da pročitate recimo prvu primjedbu i da u kontekstu toga predložite amandman koji će glasiti da su sve obiteljske zajednice ravnopravne i ja ću biti najsretniji da ga mogu prihvatiti', bocnuo je Grbin HDZ-ovce.

Na Josipovićeve prijedloge osvrnuo se i HDSSB-ov Josip Salapić. 'Što je predsjednik Republike radio protekla dva mjeseca kad je u pitanju Ustav? I tko je branio predsjedniku da bilo koji dan, bilo koji termin nađe da se obrati Saboru i Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav?', zapitao je Salapić.

Josipovića se spomenuo i HDZ-ov Vladimir Šeks. 'Ovako predložena promjena Ustava da ne zastarijevaju kaznena djela teških ubojstava koja će biti propisana zakonom otvara ono što je ukazao i predsjednik Republike, otvara mogućnost potpune pravne nesigurnosti, otvara kršenje temeljnih odredba, odrednica vladavine prava, pravne sigurnosti, izvjesnosti i predvidljivosti, taj prijedlog predstavlja opasni politički voluntarizam jer se političkim vlastima daje politička bjanko mjenica da u bilo kojem trenutku u katalog kaznenih djela upisuje nova kaznena djela teških ubojstava', rekao je Šeks, no Grbin mu je odgovorio da se 'ne uvode nova kaznena djela, nego samo ukida zastara za postojeća'.

O reguliranju referendumske procedure progovorio je i nezavisni zastupnik Damir Kajin, koji je pohvalio prijedlog predsjednika Josipovića o ustavnoj zaštiti životnih zajednica. Progovorio je pritom i o manjinama. 'Što se tiče manjina, sveta stvar Hrvatske države, sve se može dirati, ovo se ne smije preispitivati. Imali smo nedavno pokušaj jednog fašistoidnog referenduma o ćirilici koji bi doveo u pitanje i status svih manjina u Hrvatskoj, od talijanske u Istri, mađarske, slovačke itd. I dobro da je tu u ovom parlamentu valjda postoji konsenzus da se to ne dira', rekao je Kajin.

Međutim, njegovo izlaganje izazvalo je burnu reakciju HDSSB-ovog Dinka Burića. 'Pokušaj predsjednika Josipovića da se u Ustav uvede kategorija prava homoseksualcima ili, po hrvatski, pederima na jednak način kao i svima ostalima je podmukao čin nedostojan predsjednika RH. To je nepoštivanje volje dvije hrvatskih građana koji su na nedavnom referendumu jasno i glasno rekli što misle o tradicionalnim hrvatskim vrijednostima. To je licemjerno i opasan korak ka uvođenju totalitarizma i licemjerno ruganje istim onim biračima koji su bili pametni kad su birali postojeću vlast i predsjednika Josipovića na tu dužnost, a danas su zato što su glasovali tako kako su glasovali zatucani, danas su zaostali, danas ih se tretira kao primitivne. Kad ste upotrijebili opasnu rečenicu da smo nedavno svjedočili fašistoidnom referendumu o ćirilici, onda vam ja moram reći da je fašistoidna bila agresija s ćiriličnim slovima na kokardama i na granatama koje su padale po Vukovaru', rekao je Burić.

Burićev stranački kolega Josip Salapić obrušio se na HDZ, koji je  jučer njegovu stranku prozvao da će biti odgovorna za štetne posljedice koje će donijeti ustavne promjene. 'Mi smo se odazvali u rad ove skupine. Ne da držimo stranu SDP-u niti ne držimo stranu vama, ali od vas smo očekivali da budemo zajedno u tome, a ne da danas po Osijeku vise plakati da smo mi izdali Hrvatsku i da kao slučajno nama dolaze silni mailovi koji dolaze iz HDZ-a. I to nije dobro. Mi ćemo sami svojom glavom odlučiti što je najbolje za građane Hrvatske. Ni u jednom trenutku nismo željeli štititi nijednog udbaša, nijednu osobu koja je eventualno osumnjičena za teška ubojstva, nikoga tko je povrijedio Hrvatsku u bilo kojem vremenu života u našoj zemlji', rekao je Salapić.

Kritikama na račun HDZ-a pridružio se i Burić. 'Čuo sam, gospodine Jandrokoviću, da ste nas žestoko napali. Nas će napadati oni koji su lizali cipele Sanaderu, a selo kaže i nešto više? Nas će napadati oni čiji se danas predsjednik grohotom smijao morbidnim vicevima koje je pričao predsjednik Mesić o pokojnom predsjedniku Tuđmanu? Nas će prozivati oni koji nisu proveli lustraciju? Danas nas prozivaju oni koji su u prethodnih osam godina vlasti koalirajući s aboliranim Stanimirovićem pljačkali hrvatsku državu i time činili izdaju hrvatskoga naroda. Antihrvatstvo je bila besprimjerena pljačka hrvatskoga naroda, to je bilo, a ne zalaganje za bolji život kao što mi sa željom da se provede regionalizacija želimo napraviti. Nas će prozivati isti oni koji su dižući ruke za promjenu statuta grada Vukovara zajedno sa HSP-om Ante Starčević omogućili da se uvede ćirilica u Vukovar? Isti oni čiji predsjednik potpiše peticiju za ćirilicu pa se onda posipa pepelom', rekao je Burić.

HDZ, osim što HDSSB drži odgovornim ako će Milanović zbog ustavnih promjena izigrati europski uhidbeni nalog za Josipa Perkovića, smatra da je loš i HDSSB-ov prijedlog ustavnih promjena vezan uz regije. 'Sada očito određenom političkom trgovinom u Ustav unosimo pojam regije kao neko nadtijelo između sadašnjih županija i razine države. I sam predsjednik Josipović jasno je doveo u pitanje takvu mogućnost s obzirom na to da nam je država administrativno preskupa. Neće ni politički biti dobro ako se stvori pet regija, jer će se regionalne stranke izgubiti u svemu tome, pa mi nije jasno vaše ustrajanje u tome da Hrvatska bude podijeljena na regije', rekao je HDZ-ov Josip Borić.

Međutim, u obrani HDSSB-ovog prijedloga stao je i SDP-ov Grbin. 'Mi nismo ovime definirali ništa osim da smatramo da Hrvatsku treba regionalizirati. Nas sada čeka ne mjesec, ne dva, nas čekaju godine rasprava, analiza, priprema i razmišljanja o tome na koji način ćemo Hrvatsku podijeliti. Da li će biti pet regija, da li će ih biti sedam, da li će ih biti devet, nakon toga nas čeka rasprava o tome što će biti ovlasti, na koji način će se izvršavati, na koji način će se u njima urediti odnos između predstavničkog tijela, izvršne vlasti, morat ćemo definirati koje će biti njihove financijske granice. Mi smo ovime samo pokrenuli postupak i meni nije jasno kako to nekome nije jasno', odgovorio je Grbin na HDZ-ove prozivke, ali indirektno i na kritike predsjednika Josipovića.

Na Salapićevo izlaganje niskim udarcem odgovorio je HDZ-ovac Marasović. 'Kolega Salapić, vi najprije vratite mandat HDZ-u pa onda govorite, a dotada nemate pravo govoriti', rekao je Marasović, no odmah je odgovorio i Salapić: 'Vi vratite mandat onome tko vas je stavio da tu sjedite, a to je gospođa Kosor koja danas iza svih vas sjedi zadnja u klupi.'

304035,304001,303572,303959
Predložene ustavne promjene pohvalila je i nezavisna zastupnica Jadranka Kosor, koja je kazala da se i ovim izmjenama Ustava pristupilo na isti način kao i prije. Dakle, netko je inicirao ustavne promjene i onda se kroz konzultacije pokušala skupiti dvotrećinska većina potrebna za izglasavanje izmjena Ustava. Pritom se, dodala je, oformila i radna skupina u kojoj su sjedili svi predstavnici saborskih klubova. 'Budući da su u povjerenstvu radili predstavnici svih klubova, dakle zastupnice i zastupnici koji su izabrani na izborima, odbijam da je to povjerenstvo bilo nekvalificirano raspravljati i donositi odluke. To je bilo ovdje izrečeno, da smo mi koji smo tako radili bili nekvalificirani jer bi se po tome onda moglo reći da je i cijeli Hrvatski sabor nekvalificiran jer ovdje ne mogu nabrojati koliko ima pravnika koji bi valjda bili dostojni o tome raspravljati, ali svi smo kvalificirani i povjerenstvo je, ponavljam, dobro radilo, dobro raspravljalo', rekla je Kosor, poručivši kako bi Odbor za Ustav trebao raspraviti i o prijedlozima predsjednika Josipovića, iako je on svoje primjedbe poslao u zadnjoj fazi ustavnih promjena.

Niskih udaraca HDZ-ovca Marasovića nije bila pošteđena ni Kosor. 'Kolegice Kosor, nisam znao da ste vi i kolega Salapić napisali prijedlog promjena Ustava po vrhovnim uputama Peđe Grbina, ali dobro. Vama ću se obratiti jer nisam htio Salapiću, on je još mlad pa ništa ne razumije, a vi ste prošli te velike političke škole pa nadam se da ćete me razumjeti. Kolegice Kosor, isto pomalo ne sudjelujete principijelno. 2010. SDP je tražio smanjivanje prava Hrvata u iseljeništvu. Sad ne smijemo dirati u nacionalne manjine, i ne smijemo i ne trebamo, ali smijemo ugnjetavati Hrvate, smijemo smanjivati pravo Hrvata. I na to ste pristali. Nije trebalo na to pristati, pa nikad ne ušli u EU', rekao je Marasović.

Odgovorila mu je Kosor. 'Sad sam, evo, upravo saznala da sam oko prihvaćanja dogovora oko kvote za glasanje u 11. izbornoj jedinici odgovorna isključivo ja. A HDZ nije imao nikakve veze s tim?', kazala je Kosor.

Odgovarajući na osnovno izlaganje Kosor Branko Vukšić iz Hrvatskih laburista rekao je da su u Saboru svi uglavnom političari opće prakse, ali da se klubovi zastupnika uvijek konzultiraju sa stručnjacima, kao što su se konzultirali i prilikom ustavnih promjena. 'Vi ste istrgovali da više radimo. Hrvatski laburisti su istrgovali da se uredi pitanje referenduma na dobrobit države, društva i svih građana. Ako je to trgovina, ja pristajem biti trgovac', rekao je Vukšić.

Vukšićev stranački šef Dragutin Lesar u izlaganju u ime Kluba Laburista također se kratko osvrnuo na kritike koje su jučer došle iz HDZ-a. 'Optužili su nas da smo ustavnim promjenama pristupili zbog partikularnih i uskostranačkih interesa. Ako je uređenje pravnog okvira referenduma uskostranački interes, radujem se takvoj optužbi. Samo oni koji te optužbe upućuju nečeg nisu svjesni i rekli su da je to prodaja, da se ja ponašam kao oni. Ja bih sada pitao, a tko se kome i za koliko judinih škuda prodao 2010. kada je mijenjan Ustav, kada su brisane kvote izlaznosti na referendumu, kada je mijenjan postupak izbora sudaca Ustavnog suda, zbog čega do danas ne možemo izabrati 13. suca ustavnog suda. Zakon o referendumu nije donijet, ali ustavne promjene su se direktno primjenjivale za referendum za ulazak Hrvatske u EU, pa su pristali na tri zastupnika dijaspore, za koliko škuda, a sada su došli s prijedlogom promjene tog dijela Ustava, a nisu čak znali niti odgovoriti na pitanje koliko bi dijaspora imala zastupnika da se prihvati njihov prijedlog ustavnih promjena. I kakva je to onda bila prodaja partikularnih i uskostranačkih interesa?', zapitao je Lesar.

Osvrnuo se Lesar i na novopredložene odredbe oko referenduma, ali i na odredbu o nezastarijevanju teških ubojstava koja bi na snagu trebala stupiti s 1. siječnja kako bi se na taj način izbjegle spekulacije da se Ustav mijenja kako bi se zaštitilo Perkovića. 'Postoji li i jamstvo da li će netko nešto zloupotrebljavati? Nikad nemate jamstva. Možete imati povjerenje i nekome vjerovati i koristiti utjecaj i mogućnost štićenja nacionalnih interesa i izbjegavanje svih mogućih konflikata. Ali oni koji su najviše javnih jamstava davali u proteklih deset godina su najviše prekršaja napravili oko tih jamstava', rekao je Lesar.

Lesaru je replicirao HDZ-ov Josip Borić. 'Vi ste zaista vrstan pravnik i na ovu vašu inicijativu referendum će sada biti uređen tako da se ni o čemu narod više neće pitati, jer, vidi vraga, imali smo tri referenduma s različitim brojkama i sva tri su uspjela i ostvarila su ciljeve države. Pa ušla je i odredba o braku. I sada kad se pojavila još jedna inicijativa, e sad uvodimo jedan novi, drugačiji način na silno traženje Hrvatskih laburista', rekao je Borić.

Odgovorio mu je Lesar. 'Uvijek je problem, kolega, kad netko ima kratko pamćenje. Naši stavovi o pravnom okviru referendumskog odlučivanja prvi put su u ovoj dvorani iznijeti u lipnju 2010. godine. Tako da nikakve veze nema s aktualnim događanjima u RH danas. Ali ja znam da vi naprosto ne možete razumjeti i shvatiti da postoji politička stranka i klub zastupnika koji će o temi ustavnih promjena postići dogovor i neće biti ucjenjivač za sve druge stvari. Koji neće tajno trgovati, tajne dogovore imati, ja tebi - ti meni, zbog toga što bi to bili partikularni interesi u datom trenutku. Mi nismo ubojice iz zasjede da bismo ih ucjenjivali za sve teme i sva pitanja jer ovdje se radi o Ustavu i ustavnim promjenama. To je razlika između demokrata i podzemnih političkih poteza', rekao je Lesar.

Vladimir Šeks i Davorin Mlakar su u izlaganju u ime HDZ-a još jednom podsjetili na probleme zbog kojih neće podržati ustavne promjene. S njima se , kažu, slažu predsjednik Josipović, predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, ali i cjelokupna stručna i znanstvena javnost.

'Tjerali ste lisicu, istjerat ćete King-Konga, rekao je premijer Zoran Milanović prije nekoliko mjeseci. To njegovo proročanstvo dijelom se ispunilo, ali nismo istjerali King-Konga nego kentaura, odnosno na silu i na brzinu sročen tekst. Time je ova vlast pokazala što misli o državi i Ustavu. 15 dana javne rasprave, pa toliko traje rasprava na kućnom savjetu višestambene zgrade, a ne najvećeg akta u državi', rekao je Mlakar.