S bivšom premijerkom i sada nezavisnom zastupnicom Jadrankom Kosor posljednji smo put razgovarali u travnju. Tada je bila netom izbačena iz HDZ-a, u Vukovaru su se napetosti tek zahuktavale, a inicijativa U ime obitelji nije još ni počela prikupljati potpise za referendum. Samo pola godine kasnije, u Ustav je ušla definicija braka kao zajednice muškarca i žene. Među onima koji su bili protiv bila je i Jadranka Kosor, s kojom smo porazgovarali i o tome kako gleda na to da je dojučerašnji kritičari zbog toga hvale, ali i pokušali promozgati kako riješiti situaciju u Vukovaru
Tportal: Prošla su dva tjedna od referenduma o braku. Tjednima uoči referenduma vodila se jedna vrlo živa i povremeno agresivna kampanja, međutim na kraju je iznenadila slaba izlaznost, odnosno rekordna apstinencija birača. Kako Vi gledate na te rezultate i jesu li oni unazadili Hrvatsku, kako nam to poručuju iz pojedinih europskih zemalja?
Kosor: Cijela atmosfera oko referenduma, rasprave u javnosti i političkom životu su nas sigurno dodatno podijelile. Moje je mišljenje da je najveći košmar nastao oko izjednačavanja definicije braka i obitelji jer smo čuli i od inicijatora, ali i od mnogih političara, što je mene posebno porazilo, da obitelj jest muškarac, žena i djeca. To je korak unatrag. Mislim da nakon završenog referenduma, gdje su se građani neposredno izjašnjavali, mi nismo ništa demokratičnija država. Velik dio birača koji je ostao kod kuće jasno je poslao poruku da to nije pitanje koje bismo trebali uređivati Ustavom. Ponavljam, nitko nije htio ugroziti brak kao zajednicu muškarca i žene, to je i dalje i u novom prijedlogu Obiteljskog zakona. Cijela situacija je, naravno, otvorila i moralne aspekte, poput, primjerice, vjerodostojnosti političara, koji zagovaraju jedno u politici, a žive nešto posve drugo.
Tportal: Posljednjih tjedana počelo se spekulirati o pravim namjerama inicijative U ime obitelji. Slažete li se Vi da je to jedna doista građanska inicijativa ili se iza toga ipak skrivaju neke političke ambicije?
Kosor: Mislim da nikada nije bilo dvojbe da iza te inicijative stoji dio politike, što je legitimno, i da su od početka bile vidljive političke ambicije frontmena, što je također legitimno. Problem je to što su političke ambicije zatajene i umotane u blještavi papir brige za obitelj. Politika koja bi nas dalje dijelila nije poželjna. Jer smo i tako kao društvo često besmisleno podijeljeni, frustrirani i skloni se baviti ili prošlošću ili pitanjima koja više čak nisu ni svjetonazorska. Umjesto da se okupljamo oko pitanja i problema stvarnog, realnog života Hrvatske, članice Europske unije.
Tportal: Jedna stvari koja bi nas ponovno mogla dijeliti je Zakon o životnom partnerstvu, pogotovo dio zakona koji se odnosi na partnersku skrb. Jeste li stigli proučiti zakon?
Kosor: Nisam, ali kada je referendum završen i kada smo dobili ustavnu definiciju braka kao zajednice muškarca i žene, bilo je jasno iz izjava ljudi iz inicijative U ime obitelji što su bile prave namjere i što je bio pravi cilj. Ja se ne sjećam da sam ikada dobila više uvredljivih poruka nego u zadnje vrijeme kad sam se jasno izjasnila protiv toga da se zbog definicije braka mijenja Ustav i kada sam javno osudila svako koketiranje s ustaškim pozdravom. Jedan dio tih poruka pokazuje kako se i zašto dijelimo, ali na pitanjima za koja sam ja mislila da su davno zatvorene knjige.
Tportal: Kako se osjećate kada Vam danas dolaze kritike dojučerašnjih birača, a hvale Vas lijevo orijentirani aktivisti koji su Vas do jučer kritizirali?
Kosor: Te kritike ne dolaze od birača. Dolaze iz politike. A što se tiče lijevo orijentiranih udruga, to je isto pokazatelj kako nismo spremni jedni druge slušati. Moja su stajališta uvijek ista i nitko me iz tog lijevog spektra nije, primjerice, hvalio kada sam pisala Zakon o suzbijanju diskriminacije koji je u Saboru gotovo jednoglasno prihvaćen. Ja sam kao zastupnica 2002. glasala za Ustavni zakon o pravima manjina. Moje su stajališta dok sam bila premijerka bila jasna, jer smo u poglavlju 23. kao važnu obvezu imali i zaštitu prava manjina. Uvijek isto govorim, i dok sam bila u HDZ-u i kad su me izbacili. Isti koji su mi zbog istoga pljeskali, danas kritiziraju.
Tportal: Posljednje ankete pokazale su da ste Vi kao premijerka bili popularniji od Zorana Milanovića. Da ste na njegovu mjestu, kako biste napravili preokret u gospodarstvu i zaustavili ideološki juriš desnice na Vladu?
Kosor: Nastavila bih s nizom mjera koje smo predstavili 2010. u Programu gospodarskog oporavka. Primjerice, smanjivanje državne administracije i zaposlenih u javnim poduzećima – nikada ne bih poput Zorana Milanovića odustala od javnih natječaja za javna poduzeća, a time bi se izbjeglo i ovo stranačko kadroviranje i jedan dio napetosti unutar koalicije. Krenula bih i u smanjivanje lokalne uprave, smanjivanje općina i gradova. To je par excellence politički problem jer nitko ne da svoje. Problema u kakav se upetljao gospodin Milanović sa Zakonom o pravosudnoj suradnji sa zemljama Europske unije, naravno, ne bi bilo. Takve greške ne bih radila. Ne bih dalje dizala PDV, a onda ne bih smanjivala PDV na turizam. Ono što bih sigurno radila, a što on ne radi - držala bih čvrsto koaliciju. Koalicijska vlada kompliciran je organizam koji zahtijeva osobno angažiranje premijera svaki dan i nadziranje procesa svaki dan u svim područjima. Zoran Milanović opovrgava često ono što je govorio kao opozicijski vođa. Primjerice, kada smo mijenjali Zakon o mirovinskom osiguranju i povećavali godine za odlazak u mirovinu, on je rekao – kad mi dođemo na vlast, vratit ćemo na staro. A sad ima problem s povećanjem na 67 godina. Zakon o radu – među prvima je otišao potpisati da se ne mijenja, i evo sada bumeranga. Tu je i potpuno neshvatljivo odustajanje od niza odluka, npr. Zakon o porezu na imovinu.
Tportal: Prije nekoliko mjeseci spekuliralo se i o rekonstrukciji Vlade. Da ste na mjestu premijera Milanovića, koga biste od ministara zadržali, a kome biste rekli zbogom?
Kosor: Ministri koji imaju stalne probleme s proračunom u svom resoru i ministri koji nemaju baš nikakve rezultate, oni bi morali otići. Linić npr., ne.
Tportal: Spomenuli ste tzv. lex Perković koji nam je stvorio probleme s Europskom unijom. Još jedna stvar zbog koje bi Europa mogla reagirati jest i tzv. referendum o ćirilici. Stožer za obranu hrvatskog Vukovara pohvalio se da je prikupio 630 tisuća potpisa. Je li Vas ta brojka iznenadila, jeste li očekivali veći broj s obzirom na to da se slučaj 'ćirilica u Vukovaru' odigrava već više od pola godine?
Kosor: Nisam ništa očekivala. Činjenica jest da oni kažu da imaju dovoljan broj potpisa i tome, naravno, treba vjerovati. S tim potpisima treba učiniti sve što se učinilo s prethodnim referendumom, dakle to mora proći propisanu proceduru. Očekujem otvaranje rasprave i da Sabor iskoristi svoju ovlast i pošalje pitanje na ocjenu Ustavnom sudu. Naravno, pritom vodeći računa da je to pitanje koncipirano tako da se zapravo traži da samo u slučaju kad bi predstavnici nacionalne manjine postali zapravo većina, onda bi mogli ostvarivati prava iz Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina. To bi onda značilo da je hrvatski narod na tom području, odnosno u gradu ili općini, manjina. To nije u skladu s duhom Ustavnog zakona, ali ni svih dokumenata koje smo kao država davnih godina potpisali.
Tportal: Početkom godine razgovarali smo na istu ovu temu i tada ste savjetovali premijeru da ode u Vukovar i razgovara s ljudima. On je u međuvremenu razgovarao s ljudima iz Stožera.
Kosor: Premijer je trebao na prve naznake problema shvatiti da će problem eskalirati i odmah je trebao otići u Vukovar, ali da je tamo trebao razgovarati s predstavnicima braniteljskih udruga iz Koordinacije braniteljskih udruga. Pozvati svakako sve predstavnike udruga, gospodina Komšića, gospodina Rehaka, gospodina Kovačića, koji su na Dan sjećanja bili pred vukovarskom bolnicom, pozvati predstavnike manjina, predstavnike Gradskog vijeća i gradonačelnika, ustavne stručnjake, saborske zastupnike iz te izborne jedinice i otvoriti razgovor o tome što je problem. Da je to tada obavljeno, sigurna sam da situacija ne bi eskalirala. Sigurna sam zato što među predstavnicima braniteljskih udruga i drugima im itekako razumnih ljudi koji znaju u čemu je problem. Kad je premijer konačno otišao, nije smio ući na stražnji ulaz u Gradsko poglavarstvo.
Tportal: Nakon neuspjelih razgovora u Vukovaru, dogodila se i blokada državnog vrha na Danu sjećanja. Ako sada ne dođe do referenduma, gotovo je sigurno da će doći do razočaranja kod onih koji ne žele vidjeti dvojezične ploče u Vukovaru. Što se nakon toga može napraviti, treba li opet razgovarati?
Kosor: O tome hoće li se referendum raspisati ne odlučuje Vlada. Odlučuje parlament, kao što je odlučio o braku. I pustimo parlamentu da ozbiljno raspravi to pitanje i donese ozbiljnu odluku, bez obzira na kolutove nazad onih političara koji su do jučer podupirali Stožer, a onda naglo promijenili smjer.
Tportal: Prije nekoliko mjeseci bili ste na neki način 'persona non grata' među svojim bivšim kolegama iz HDZ-a. Je li se tu nešto promijenilo u međuvremenu?
Kosor: Nije se promijenilo ništa. Sigurna sam da će vrijeme učiniti svoje, ali se, ljudski, nikada do kraja neću izliječiti od izdaja kao normalnog funkcioniranja u politici.
Tportal: Daje li Vam anketa, prema kojoj su građani procijenili da ste bili bolja premijerka od Milanovića, motivaciju za osnivanje stranke?
Kosor: Ima puno različitih prijedloga. Većinu sam odluka u politici donijela preko noći, tako će vjerojatno biti i sada.
