Analitičari procjenjuju da je možda upravo stoga Vlada Zorana Milanovića, unatoč zahtjevima i iz vlastitih redova, od najvišeg pravosudnog tijela zaobišla zatražiti mišljenje o ustavnosti referendumskog pitanja koje će u konačnici dovesti do nadopunjavanja Ustava već ozakonjenom definicijom braka kao zajednice muškarca i žene.

Ranije je Ustavni sud, suprotno želji vladajućih, zaustavio Kurikulum zdravstvenog odgoja i retroaktivno oporezivanje dividende, a pod kraj godine nezakonitom je proglasio i radnu obvezu liječnicima.

Odluke na starim zakonima, promjene školstva bez javne rasprave

Ustavni suci zaključili su da se Vlada, uvođenjem radne obveze liječnicima, nezakonito umiješala u štrajk zdravstvenih radnika i onemogućila im ostvarivanje zajamčenih prava pozivajući se na zakon koji godinama nije na snazi.

Vlada je, kazali su, u tom slučaju imala ulogu poslodavca, a ministar zdravstva pritom nije iskoristio Zakon o radu već se pozvao na nevažeće odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti. Zdravstvenim radnici koji nisu radili čak 58 dana priznato je da zbog povrede svojih prava mogu odlučiti hoće li ponovno u štrajk.

U slučaju Kurikuluma Vlada je, pak, prozvana da se nije pridržavala obveze javne rasprave pa je Ustavni sud naložio da se novi Kurikulum donese 'u proceduri koja će biti usklađena s ustavnim zahtjevima'. Naglasio je i da je to bio prvi slučaj u kojem je država ušla u sferu roditeljskog prava na način odgoja svoje djece. Iako je bio sporan tek dio o spolnoj i rodnoj ravnopravnosti ukinut je cijeli Kurikulum jer su se 'ustavnopravno sporne točke', kako je zaključeno, odnosile na cijeli dokument.

Istovremeno Ustavni sud odbacio je i tužbu bivšeg vjeroučitelja Petra Travaša koji je u rujnu 2006. dobio otkaz u dvije opatijske srednje škole nakon što mu je Katolička crkva oduzela kanonski mandat za podučavanje vjeronauka jer se nanovo oženio iako je i dalje bio u 'crkvenom' braku.

Također, u resoru ministra Željka Jovanovića ukinut je i Pravilnik o uvjetima za izbor u znanstvena znanja, Nacionalnog vijeća za znanost, jer u njegovom donošenju nisu sudjelovali znanstvenci društvenih i humanističkih znanosti, već samo oni iz prirodnih, tehničkih i bitehničkih znanosti, biomedicine i zdravstva. Pravilnik je donesen u veljači kako bi se uskladili znanstveni kriteriji s praksom znanstvenog rada inozemnih znanstvenika.

Udar na proračun

Iznenađenja su se dogodila i resoru ministra Slavka Linića kada je obustavljena primjena zakona o porezu na dohodak koji je propisao retroaktivno oporezivanje dohotka na dividendu za iznose veće od 12.000 kuna godišnje iz zadržane dobiti. Hrvatska udruga poslodavaca posebno je osporavala tri članka izmjena kojima se, osim oporezivanja dohotka na dividendu propisivala njegova primjena na sve takve primitke od dana stupanja zakona na snagu, osim na zaradu ostvarenu do 31. prosinca 2000. bez obzira kada je isplaćena.

U srpnju je odgođena i primjena Zakona o PDV- u na dnevne novine, prema kojemu su porez od pet posto plaćali samo dnevnici s najmanje 25.000 riječi. Ustavni sud obrazložio je da svaka neopravdana razlika u postupanju prema novinama izravno utječe na slobodu tiska, kao dio ustavne slobode izražavanja misli, bez čega nema demokratskog društva.

Ustavni suci zauzeli su stav da ugrožavanje slobode medija ne znači samo povrijediti prava novinara, njihove 'cehovsko- sindikalne' interese ili financijske interese nakladnika, nego i 'ugroziti slobodu svih medija i njihovu, za održavanje svakoga demokratskog društva, presudnu društvenu funkciju'.

U kolovozu je, međutim, u prilog Vladi riješena tužba Dalekovoda i ukinuto je rješenje kojim je sudac zagrebačkog Trgovačkog suda Mislav Kolakušić mjesec dana ranije obustavio predstečjnu nagodbu u toj tvrtki radi ocjene ustavnosti. Ustavni sud je protumačio da je zahtjev za ocjenu ustavnosti mogao podnijeti samo predsjednik Trgovačkog suda, ne i Kokakušić, a zatražio je i bezodložno nastavljanje predstečajne nagodbe nad Dalekovodom koji je u to vrijeme imao više od 1600 zaposlenih i ugovorene poslove vrijedne 200 milijuna eura.

Opaske tijekom cijele 2013.

Već na prvoj ovogodišnjoj sjednici Ustavni je sud obvezao Vladu da plati posljedice svoje odluke o ukidanju javnih ovršitelja kao zasebne profesije. Svakom od 71 ovršitelja, koji zbog promjene zakona nikada nisu počeli raditi, dosuđeno je 18 tisuća kuna zadovoljštine zbog 'poremećaja pravne ravnoteže'.

Taj presedan u ustavnosudskoj praksi državu je stajao gotovo 1,3 milijuna kuna jer zakonodavac ukidajući institut javnih ovršitelja nije vodio računa o posljedicama svojih odluka. Tim više što su nesuđeni ovršitelji morali napustiti svoje ranije zanimanje te podnijeti troškove poput nabave opreme, prostora i slično.

Istog dana Hrvatski sabor upozoren je da više ne smije donositi zakone koji će na snagu stupati danom donošenja te da će čak i zakoni doneseni po hitnom postupku, kojih bi trebalo biti što manje, postati važeći najranije dan nakon objave u Narodnim novinama. Sabornicima je skrenuta pažnja i da učestala praksa donošenja zakona po hitnom postupku narušava samu bit parlamentarizma.

Osim zakonodavne i izvršne vlasti ustavni su suci opomenuli i predstavnike sudske vlasti, podsjećajući ih na poštivanje međunarodnih konvencija. Suci su upozoreni da presude Europskog suda za ljudska prava u kojima je utvrđena povreda međunarodne Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda hrvatski sudovi trebaju uvijek prihvatiti kao 'novu činjenicu' koja može dovesti do ponovnog preispitivanja pravomoćne presude.

Ipak, jedno od najvažnijih upozorenja najvišeg pravosudnog tijela u 2013. bilo je upućeno uoči narodnog ustavotvornog referenduma o definiciji braka kada je istaknuto da dopuna Ustava odredbom o braku kao životnoj zajednici žene i muškarca ne smije utjecati na daljnji razvitak zakonskih okvira instituta izvanbračne i istospolne zajednice. Ustavni suci su ukazali i da 'inkorporacija zakonskih instituta u Ustav ne smije postati sistemska pojava', a vlast je pozvana da 'što prije osigura stabilan normativni okvir referendumskog postupka koji odgovara standardima demokratskog društva'.

Na kraju godine pune političkih nesuglasica Ustavni sud je, pred Božić, uvažio SDP- ov zahtjev da se ukine članak Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, zbog kojega je ta stranka kažnjena s pet milijuna kuna jer je nakratko zakasnila s objavom financijskog izvješća.