Izvještaj premijera o sastancima Europskog vijeća bit će godišnja obaveza svakog budućeg predsjednika Vlade. Zoran Milanović danas je održao prvo izlaganje, koje je više nalikovalo izvještaju o stanju nacije nego o njegovim sastancima u Bruxellesu.

'STRAH OD BRUXELLESA DOLAZI IZ NEZNANJA'

'Moj današnji govor prvi je ovakve vrste. Odlučili smo se za ovakav oblik izvještaja kako bismo izrazili poštovanje prema Saboru i naglasili europske teme za svakodnevni život građana', rekao je Milanović i objasnio da Hrvatska od 1. srpnja ima pravo veta u Europskom vijeću te da ima mogućnost blokirati bilo koju odluku u Bruxellesu. 'Ali mi to pravo veta nikad nećemo doživljavati kao sredstvo ucjene, nego kao punu ravnopravnost u Europskoj uniji.'

Milanović upozorava da se u Hrvatskoj još nije razvila svijest jednakopravnosti u Uniji, što se vidi iz pokušaja da se građane pokušava uplašiti sankcijama koje navodno prijete iz Bruxellesa. 'Strah uglavnom dolazi iz neznanja. Hrvatska nije u Europskoj uniji da šuti i da sluša, nego da se zalaže za svoje interese i zdrav razum.'

Kaže da su, otkako je Hrvatska postala članica, bila održana dva dvodnevna sastanka Europskog vijeća u Bruxellesu: 'Dva puta je Hrvatska imala pravo glasa, a sastancima su dominirale ekonomske teme. Suština razgovora su modaliteti balansiranja dvaju kontradiktornih procesa – konsolidiranje javnih financija i mjera za oporavak gospodarstva.

Milanović je rekao da će iz Europske unije za Hrvatsku sljedećih godina biti na raspolaganju 11,7 milijardi eura. Naglasio je da Hrvatska mora što prije provesti reforme jer su u Europskoj uniji jedino takve zemlje uspjele napredovati.

'PREKOMJERNI DEFICIT NIJE KAZNA ZA HRVATSKU!'

'Kod nas se do sada nisu provodile reforme, nije se ulagalo u proizvodnju, nego u status quo', kritizirao je Milanović prošlu HDZ-ovu vlast. Reforme koje će njegova vlada provoditi, kaže, započinju donošenjem novog Zakona o radu.

'No reforma ne smije poljuljati koncept solidarnosti. Danas će ministar financija Slavko Linić potvrditi proceduru prekomjernog deficita u Bruxellesu. To nije nikakva kazna za Hrvatsku, to su prošle skoro sve države EU-a. To je mehanizam koji će pomoći da bez političkog kalkuliranja uvedemo reforme koje se kod nas predugo čekaju', objasnio je Milanović.

'NE PADA NAM NA PAMET UKIDATI DRUGI MIROVINSKI STUP'

HDZ-ov Ivan Šuker Milanovića je upozorio da ne smije previše banalizirati priču oko prekomjernog deficita: 'Evo, recimo danas popodne mi imamo raspravu o tri mirovinska fonda, a istovremeno se bruji u Hrvatskoj da je glavna prilagodba što se tiče prihodovne strane nešto što se odnosi na mirovinske fondove. Pa bi onda bila logična stvar da danas kada raspravljamo o mirovinskim fondovima raspravimo i tu mjeru a ne da danas, sutra ili za 10 dana to raspravljamo kroz nekakav amandman Vlade.'

Zoran Milanović u odgovoru je napokon otklonio sumnje vezane za II. mirovinski stup: 'Što se tiče mirovinskih stupova, pa naravno da nam ne pada na pamet raditi ono što su napravile neke države na što su se neki u Hrvatskoj često pozivali, da ukinu drugi stup i taj novac prebace u proračun. To ne dolazi u obzir. Dakle, tu su određene manje korekcije moguće. Ono što su napravili Mađari...'

'NE ZNAM JE LI BILO NAJMUDRIJE POTPISATI REFERENDUM PROTIV ZOR-A 2010. GODINE'

Najveću pozornost Milanović je posvetio naglašavanju potrebe za reformama te rekao da će reformirati i neodržive sustave zdravstva i druge sustave: 'To je radila i Njemačka prije 10 godina. Nije sretna usporedba, ali Njemačka se nije raspala.' Milanović kaže da život u skladu sa svojim mogućnostima uopće ne mora biti loš život, ali naglašava da Hrvatskoj to napokon treba.

'Reformirat ćemo radno zakonodavstvo, restrukturirati javna poduzeća, omogućiti rad državnim agencijama i upravljanje državnom imovinom. Osposobljavamo rad administracije na što boljem povlačenju EU fondova...', nabrajao je Milanović poslove koje, kaže, ova vlada provodi jer nisu uspjele prošle vlade te je pozvao i oporbu da ih podrže.

Gordan Jandroković (HDZ) replicirao je na Milanovićev govor i podsjetio ga da je 2010. sam Milanović potpisao referendum protiv Zakona o radu. 'Ja se slažem da treba reformirati radno zakonodavstvo, ali ono s čime se ne slažem jest njegova ocjena onoga što se događalo prije, jer 2010. godine kada je tadašnja vlada predložila Zakon o radu koji je isto tako bio ključan za reforme, tadašnji šef oporbe gospodin Milanović potpisao je zahtjev za referendum i kazao da je protiv takvog zakona. Dakle, po toj logici tadašnji šef oporbe bio je protiv reformi, a istovremeno sada proziva bivše vlade da nisu provodile reformu. Dakle, to je određena kontradikcija koju bi bilo jako dobro objasniti.'

Milanović je danas u Saboru prvi puta priznao da je potpisivanje referenduma bila čista politička odluka: 'Moram priznati da ste djelomično u pravu, da, ja to jesam potpisao, ne prvi, nego vjerojatno zadnji i radi toga sam bio kritiziran s pravom, s pravom. Dakle, radilo se o jednom prilično nasilnom pokušaju tadašnje vlasti, ali to je sad teško objašnjavati da se stvari preko koljena slome. Mi o ovome razgovaramo već više od deset godina. Dakle, odluka je bila politička, vrlo otvoreno, za razliku od vas, ja to mogu priznati. Odluka je bila politička, je li bila najmudrija? To je pitanje. Međutim sad se vraćamo na isto. Dakle, hoćemo li to podržati ili nećemo? Ne radi se o radikalnim rezovima. Radi se o malim promjenama koje nam trebaju, koje su u općem interesu, i tu možemo stati.'

'NA PROŠLE EU IZBORE IZAŠLO JE PREMALO LJUDI, IZAĐITE NA NOVE IZBORE U SVIBNJU'

Premijer je pozvao građane da krajem svibnja izađu na izbore za Europski parlament jer su oni prije svega izbori koji nas se jako tiču: 'Financijski nas se tiču. To možda nije najvažnija stvar na svijetu, ali jedna od najvažnijih je. Moramo konačno zauzeti proaktivan stav prema Europskoj uniji, prema svim njezinim institucijama i mogućnostima koje nam nudi.'

'Ovih dana pročitao sam vijest da je u Zadru na stručno predavanje pod naslovom Kako do posla u EU? došla samo jedna jedina osoba. Možda to nije bilo dobro oglašavano, možda to ne govori najjasnije o interesu ljudi, ali ako govori, nije dobro. To moramo promijeniti zajedničkim snagama. Dakle, za koga ljudi glasali? Legitimitet od 20 posto izašlih na zadnje izbore naprosto je premalo. On je demokratski, on je formalno u redu, ali je premali. I to je problem svih nas, ne sramota, nego problem', upozorio je Milanović.

VUKŠIĆ: GOVORITE O STRAHU? MOŽDA SE GRAĐANI BOJE VLADE, A NE EU-a?

Laburist Branko Vukšić osvrnuo se na Milanovićeve riječi o strahu građana od Bruxellesa i rekao da u Hrvatskoj itekako ima straha: 'U svom nastupnom govoru Roosevelt je 1933. rekao Prestrašenost je jedina stvar koje se moramo plašiti. Možda se građani boje prakse ove hrvatske Vlade, možda taj strah izvire upravo iz prakse te Vlade?'

Kako je Milanović obrazlagao Zakon o radu govoreći da Vladi sigurno nije u interesu skratiti prava radnika ili još više smanjiti zaposlenost, Vukšić pita premijera: 'Kome je u interesu da su neke zemlje neoliberalnije, kome je u interesu da su neke zemlje demokratskije, kome je u interesu da neke zemlje lošije postupaju prema radnicima? Malim moćnim skupinama. Sasvim sigurno da postoje mnoge zemlje koje su bogate prirodnim resursima ali se ne odnose prema građanima recimo poput jedne Norveške.'

ZAŠTO JE MILANOVIĆU NJEMAČKA UZOR?

Milanović je prigovorio Vukšiću jer navodi primjer Norveške umjesto Njemačke: 'Norveška je duplo bogatija od SAD-a... Primjer je Njemačka koja je velika, koja nije top tehnološka sila kao Amerika, ali je tehnološka sila visokog, srednjeg nivoa, recimo država iz koje u zadnjih 15 ili 20 godina koliko znam nije izašao novi kemijski entitet u farmaceutici, dakle to rade druge države. Dakle Njemačka se nalazila u jednom delikatnom stanju prije 10 godina i mijenjala se.'

Ponovio je da će prevesti njemački Zakon o radu za zastupnike da vide što im je iz njega prihvatljivo a što nije: 'To nije nikakav brutalni neoliberalni sustav, nego sustav koji je omogućio više radnih mjesta, ali treba otvoreno reći, više se radi, a zarađuje se isto, plaće stagniraju. To je Njemačka, Njemačka nije londonski City, stabilnost je veća. Dakle, moramo odabrati, ovo je politička odluka, ovo je politička odluka, ništa drugo. Hoćemo li napraviti, ne znam, 70 posto onoga što su Njemačka i Austrija napravile prije 10 godine i danas su konkurentne. Ali ako se ne budu mijenjale, gdje je jamstvo da će za 10 godina Njemačka biti ispred Francuske. To su sve bogate zemlje, visoke razine i društvenog dohotka po stanovniku i socijalne sigurnosti i javne potrošnje, ogromne javne potrošnje, to košta.'